大连燃煤电厂超低排放改造2020年底前完成

Aymara

百度 　　扬子晚报讯(记者马祚波)为继续支持公积金贷款购房，南京公积金管理中心、建委、房产局等五部门昨日联合发布关于维护住房公积金缴存职工购房贷款权益的实施意见(以下简称意见)，总共10项举措中包括要求开发商在领取销许后应在10个工作日内与公积金中心签订公积金贷款按揭协议，以方便缴存职工申请公积金贷款。

Aymara je velika grupa ju?noameri?kih Indijanaca u podru?ju sredi?njih Anda u Peruu i Boliviji. Aymare govore ajmarski jezik (porodice Aymaran, koja po nekima ?ini dio jo? ve?e porodice Quechumaran). Aymare su locirani uglavnom na bolivijskom i peruanskom altiplanu, najvi?e oko jezera Titicaca. Greenberg ova plemena jezi?no klasificira zajedno s Quechua Indijancima kao posebnu granu nekih mega-porodica 'Andean Stock' i 'Andean Equatorial Phylum', trpaju?i u njih grupe kao ?to su Alacaluf, Tehuelche, Záparo Indijance, Cahuapana, Catacáo, Hibito, Colán, Sec i Leco. Ova su plemena toliko razli?ita po samom svome izgledu, kulturi i mentalitetu da to postaje besmisleno. Njegova klasifikacija ipak nije priznata. Danas se Velika porodica Quechumaran dijeli na dvije porodice to su Aymara i Quechua.

Plemena

Plemena koja su pripadala Aymarama u kolonijalno doba bila su:

Zastava Aymará

• Cabana-Condes, Peru.
• Cana (pl. Canas). -u departmanu Cuzco, rijeke Tinta y Ayaviri, ke?uanizirani.
• Canchi, nestali, u dolini valle del Vilcanota (Cuzco).
• Canta, Peru.
• Cara-caras, Bolivija.
• Caranga, provincia Oruro (Bolivia), río Desaguadero, lago Coipasa;
• Carumas, Peru.
• Charca, Bolivija. provincia Oruro, sjeveroisto?no od lago Poopó. Grad Sucre utemeljen je oko 1539. na mjestu sela Charca Indijanaca. Pre?ivjele su mnoge crkve iz kolonijalnog perioda. 1809. tu se zbio bolivijski ustanak protiv ?panjolaca.
• Chichas, Bolivija.
• Chumbivilcas, Peru, (departman Cuzco).
• Colla, njihov dijalekt je nestao, ke?uanizirani su, ?ivjeli su na río Ramis (Cuzco).
• Collagua, río Colea, departaman Arequipa (Perú).
• Collahuaya, Oni su mo?da grupa Puquina, vidi.
• Condes, Peru.
• Cotabambas, Peru.
• Larecaja.- jezik La Paz (Bolivia),
• Lipes, Bolivija.
• Lucanas, Peru.
• Lupaca, lago Titicaca,
• Omasuyo (Umasuya), Bolivija, provincija La Paz, isto?no od lago Titicaca.
• Pacajes, Bolivija.
• Pacasa, río Desaguadero i lago Callapa, provincija La Paz.
• Paria.- jezik, Bolivija.
• Parinacochas, Peru.
• Quillaca, Quilacas-Asanaques, Bolivija. Oruro, jugoisto?no od jezera Poopó.
• Sicasica, jezik, Bolivija.
• Soras, Bolivija. postoji i grupa Soras u Peruu, ne pripadaju Aymarama.
• Soropalca.- jezik, Potosí (Bolivia),
• Ubina, Peru, río Tambo, departaman Arequipa.
• Yanahuaras, Peru.
• Yauyos, Peru.

Danas porodicu Aymara zastupaju grupe Kawki i Aymara

• Aymaraes, Peru.
• Cauqui (Kawkis) i Jaqi. – sela Tupe(Jaqi), Cachuy (Kawki) i Huantan, departaman Yauyos (Perú); Kawki su uveliko hispanizirani, ipak jo? mo?da desetak osoba govori ovaj jezik.

Brinton i Loukotka porodici uklju?uju sljede?e jezike i dijalekte: canas, canchis, carangas, charcas, collas ili collaguas (dva su plemena i dva jezika), lupacas, pacasas i quillaguas, u podru?ju Cuzca, jezera Titicaca i rijeke Huallaga. Pripadaju joj tako?er i larecaja, colla, collagua, chumbivilca, ubina, omasuyo, soropalca, boliviano i cauqui.

?ivot i obi?aji

Folklorna ba?tina naroda Aymara
UNESCO – Nematerijalna svjetska ba?tina
Bolivija ?ile Peru
Regija:	Ju?na Amerika
Godina upisa:	2009.
Ugro?enost:	ne
Poveznica:	UNESCO:00299

Aymare su obra?iva?i zemlje i uzgajiva?i ljama. Krumpir je njihova najva?nija uzgojena biljka. Postoji preko 200 imenovanih varijeteta, ve?inom prire?uju smrznute osu?ene kri?ke krumpira poznate kao chu?u. Uzgajaju 10 varijeteta Oxalis tuberose i 5 Ullucus tuberosusa, 6 vrsta kukuruza (Zea mais). Bilo je jo? biljaka koje su Aymare uzgajali, 'ka?awa' (Chenopodium spp.) i druge. Stada ljama i alpaka posao su za ?ene i djecu. Ljame se koriste za no?enje tereta, njihovo meso rijetko se jelo, tada kao 'charqui' ('jerky'). Alpaka se dr?ala zbog fine vune od koje Aymare proizvode vlastitu odje?u. Mu?karce ovih Indijanaca lako odmah prepoznamo po kapama s poklopcima za u?i.

Ribarstvo je tako?er prisutno kod Aymara. Oni izra?uju plovila poznata kao 'balsa' izra?ena od trske-totora iz kojih love ribu, slu?e se dubinskim mre?ama, mre?ama na povla?enje i ogradama u vodi, u koju riba treba prvo u?i.

Deformacija lubanje u spektakularni oblik poznat kao 'sugar-loaf' vr?ila se nad malenom djecom. Ku?e Aymara su jedno-prostorne, 8 do 10 stopa (2,5 s 3 metra), u blizini vrata uvijek se nalazi pe? od gline. Socijalna jedinica je mu?karac sa svojom bra?om, njihovim ?enema i neudanim k?erima ,to su takozvane 'pro?irene obitelji'. Patrilinearni 'ayllu', u ?panjolskom prijevodu 'comunidad', politi?ka je jedinica koja se sastoji od vi?e pro?irenih obitelji. Oni su vlasnici zemlji?ta.

Povijest

Prethodno su Aymare dok nisu do?li pod vlast dr?ave Inca 1430., bili organizirani u vi?e nezavisnih dr?ava, svaka je govorila vlastitim dijalektom. Glavne su im dr?ave bile Colla i Lupaca. Nakon osvajanja zemlja Aymara postaje dio carstva Inca. ?panjolsko osvajanje po?inje 1535., njime dolaze i dominikanski i isusova?ki franjevci i po?inje pokr?tavanje Indijanaca. Indijanska pobuna po?inje 1780. tokom koje su ubili brojne ?panjolce. Pobuna traje sve do proklamacije peruanske nezavisnosti od ?panjolske, to jest 1821.

Aymare prolaze vi?e stadija akulturacije, prvu pod vlasti Inca, drugu pod ?panjolskom vlasti, i na koncu onu doba modernizacije. Tragovi ovih akulturacija vide se u suvremenim Aymarama koji su od svake pone?to sa?uvali. To se vidi u njihovoj religiji, oni su katolici ali su sa?uvali i vjeru u ?amane i duhove. Njihova odje?a kopija je ranih ?panjolskih kolonijalnih modela. Nepovjerenje prema bijelcima ostalo je do danas, dr?e se na distanci.

Aymara danas

Aymara danas ?ive u Boliviji i Peru, i ne?to u ?ileu, ?ine uglavnom ruralno stanovni?tvo. Tri su glavne grupe Aymara (Aymaraes), Kawki i Jaqi koji govore jezikom jaqaru, ovi posljednji, barem ?to se ti?e jezika gotovo su nestali. Svih zajedno ima ih preko 2,000,000.

Vanjske poveznice

• Aymara
• Pueblo Aymara  Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 6. travnja 2006. (Wayback Machine)
• Aymara