担心商品短缺、物价上涨?多部委举措让民众安心过年
Chiquito (Chiquitano, Xiquitano), pleme ili plemena ameri?kih Indijanaca naseljeno poglavito u Boliviji i susjednom predjelu brazilske dr?ave Mato Grosso, jezi?na porodica chiquitoan. U Brazilu ?ive na dva rezervata Terra Indígena Chiquitano da Baia Grande u op?inima Porto Esperidi?o, Cáceres, Pontes e Lacerda i Vila Bela da Santissima Trindade; Drugi rezervat je Fortuna, tako?er u op?ini Vila Bela da Santissima Trindade.[1] Populacija im iznosi negdje do 42,000 (1991 Adelaar) u Boliviji i oko 2.400 u Brazilu. Kroz povijest asimilirali su mnogobrojne manje plemenske skupine. Jezik im ima nekolio dijalekata i ?ini posebnu porodicu chiquitoan unutar velike porodice Macro-Ge.[2]
Chiquito-podru?je nekad se prostiralo sve od gornje Guaporé na sjeveru i pa na jug do brijegova na sjevernoj obali rijeke Otuquis, te od rijeke San Miguel na zapadu do rijeke Paraguay na istoku. Kultura im je bila lova?ko-ribarska. Svoje ime koje na ?panjolskom ozna?ava djecu, dobivaju zbog malenih ulaza u njihove kolibe, u koje se moglo u?i tek na koljenima i laktovima. ?ikito-Indijanci bili su ratoboran narod, a slu?ili su se i otrovnim strijelama. Neka plemena imala su dobru lon?ariju i jednostavna tkanja. kanue nisu imali. Monogamija je bila namijenjena obi?nom puku, dok su poglavice imale pravo na vi?e ?ena.
Tao dijalekt govorio se u misijama Santa Ana, San Rafael, San Miguel, San Ignacio, San Juan, Santiago, Santo Corazón, i Concepción. Plemena koja su se njime slu?ila su Arupareca, Bazoroca, Booca, Boro, Pequica, Piococa, Puntagica, Quibiquica, Ta?opica, Tabiica, Tao, Tubacica, Xuberesa, i Zamanuca.
Plemena koja su govorila Pi?oco dialect su: Guapaca, Motaquica, Piococa (u Xavier, ne smiju se brkati s Piococa u misijama San Ignacio and Santa Ana, koji su govorilio Tao dialect), Pogisoca, Quimeca, Quitagica, Taumoca, i Zemuquica. Pi?oco dijalekt govorio se u misijama San Xavier, San José de Chiquitos, i San José de Buenavista (Desposorios) u Mojosu.
Plemena koja govore Manasí dijalektom su: Cucica, Manasí (Manacica), Quimomeca, Sibaca, Tapacuraca (?), Yiritua, i Yuracareca (Yuracare ?). Govorio se u misiji Concepcion, no ubrzo ga je zamijenio dijalekt tao.
Pe?oki, u misili San José.