鸡蛋价格为什么这么低


Inflacija je pove?anje op?e razine cijena u odre?enom vremenskom razdoblju koje obuhva?a cijelo gospodarstvo. Inflacija je trenutno najve?i problem cijelog svjetskog gospodarstva koji se poku?ava suzbiti razno raznim mjerama monetarne i fiskalne politike. Prevelika koli?ina novca u optjecaju nije bila popra?ena s proizvodnjom, koli?inom proizvoda i samim cijenama outputa na tr?i?tu i kao posljedica dolazi do inflacije.[1][2] Kada op?a razina cijena poraste, odre?ena valutna jedinica u stanju je kupiti sve manje proizvoda ili usluga, ?ime dolazi do smanjenja kupovne mo?i po nov?anoj jedinici. Time valutna jedinica kao sredstvo razmjene i kao jedinica mjerenja gospodarske aktivnosti gubi na vrijednosti.[3][4]
Uobi?ajena mjera inflacije zove se stopa inflacije koja se ra?una kao godi?nja promjena u op?em cjenovnom indeksu (naj?e??e Indeks potro?a?kih cijena).[5]
Suprotnost inflaciji je deflacija, pri kojoj dolazi do kontinuiranog smanjenja op?e razine cijena proizvoda i usluga.
Jednostavna jednad?ba stope inflacije glasi:
SI = [(razina cijena vremenskog razdoblja 2 - razina cijena vremenskog razdoblja 1 ) / razina cijena vremenskog razdoblja 1] x 100
Za mjerenje inflacije jo? se koristi i Indeks potro?a?kih cijena (CPI) koji mjeri tro?kove tr?i?ne ko?are dobara i usluga potrebnih za svakodnevni ?ivot. Osim toga koristi se i GDP deflator i rje?e indeks proizvo?a?kih cijena.
Deflacija je proces smanjivanja op?e razine cijena, suprotan inflaciji, dok je dezinflacija proces smanjivanja stope inflacije.
Prema intenzitetu inflacija se obi?no dijeli na umjerenu (do 5% godi?nje), galopiraju?u (iznad 10% godi?nje) i hiperinflaciju (iznad 50% godi?nje).
- Niska (umjerena) inflacija prisutna je u mnogim svjetskim gospodarstvima. Povjerenje ljudi u novac nije upitno pa ga ne nastoje pretvoriti u nekretnine ili neki drugi oblik trajnih potro?nih dobara. Ljudi su spremni na dugoro?ne transakcije jer ih porast cijena znatnije ne obezvrje?uje. Umjerena inflacija se obi?no smatra stimulativnom kako za agregatnu ponudu tako i za agregatnu potra?nju.
- U galopiraju?oj inflaciji, novac gubi na vrijednosti pa ljudi kod sebe zadr?avaju minimalne koli?ine potrebne za transakcije. Cijene se izra?avaju u stabilnijim valutama, dok ugovori dobivaju deviznu klauzulu. Financijska tr?i?ta odumiru iako gospodarstvo funkcionira. Ljudi nagomilavaju proizvode, kupuju ku?e, a kamatne stope su visoke.
- Kod hiperinflacije stopa inflacije je vi?eznamenkasta. Ponuda novca daleko prema?uje njegovu potra?nju. Nov?ana razmjena se zamjenjuje trampom (robna razmjena), dolazi do dramati?ne preraspodjele bogatstva i gospodarstvo je u rasulu. Bijeg od valute koja gubi vrijednost mo?e dovesti do daljnjeg ubrzavanja inflacije i na taj na?in zatvoriti "za?arani krug". Stanovni?tvo ne vjeruje u snagu novca pa se ni ne zadu?uje, a dodatna emisija novca od sredi?nje banke, samo bi poduprla inflaciju. U stanju hiperinflacije dolazi do te?kih dru?tvenih i socijalnih poreme?aja, a gospodarstvo uop?e ne funkcionira. Novac jako brzo gubi na vrijednosti, relativne cijene su vrlo nestabilne.
Hrvatska je zemlja s jako velikim postotkom uvoza i proizvodnja je jedna grana koja svakoj zemlji igra veliku ulogu u vrijeme krize, a na?alost mi smo ?to se toga ti?e u velikom deficitu kao dr?ava. Najve?i utjecaj inflacija ima na dr?ave ?ije gospodarsko stanje nije u dobrom polo?aju, umirovljenike i siroma?ne gra?ane koji rade za minimalnu pla?u ili nezaposlene koji tra?e posao.
Uzroci inflacije mogu biti vi?estruki. Kod inflacije potra?nje, previ?e potro?nje je preusmjereno na premalo roba. Uzroci su porast nov?ane ponude, dr?avnih rashoda te porast izvoza ?ime se smanjuje doma?a ponuda.
S druge strane, porast nominalnih nadnica, porast cijena inputa i energije i promjena deviznih te?ajeva dovode do inflacije tro?kova. Visoke stope inflacije naj?e??e su prouzro?ene politi?kom odlukom u situacijama u kojima dr?ava ne mo?e namaknuti prihode iz drugih izvora pa se odlu?uje na "tiskanje novca". Do inflacije mo?e do?i i zbog ?elje vlasti da tiskanjem novca i kupovinom stranih valuta i obveznica izazovu devalvaciju kako bi pove?ali konkurentnost vlastitih proizvoda. Ako druge dr?ave odgovore istom mjerom mo?e do?i do valutnog rata, ?to mo?e dovesti do inflacije u ve?em broju dr?ava.
Uzroci se mogu prona?i u pove?anju nov?ane ponude, dr?avnih rashoda, te porastu izvoza ?ime se direktno utje?e na smanjenje doma?e ponude. Ukoliko se radi o inflaciji tro?kova, dolazi do promjene cijene pla?a. Najve?i problem predstavlja zadu?enost koju dr?ava ne mo?e kontrolirati pa se zadu?uje na na?in da tiska novac.
Pravilnim odabirom antiinflacijske politike pravovremenom sprje?avanju ekonomskih poreme?aja osigurava se stabilnost i rast gospodarstva.
Inercijska inflacija ostaje na istoj stopi sve dok je neki doga?aj ne promijeni. Cijene i tro?kovi rastu po istoj stopi, kao i agregatna ponuda i potra?nja. Zaustavljanje ili smanjivanje inflacije ?esto dovodi do usporavanja gospodarskog rasta i pove?anja nezaposlenosti. S druge strane, zaustavljanje hiperinflacije je nu?an preduvjet za normalnu gospodarsku aktivnost pa je u takvim slu?ajevima efekt smanjenja inflacije na gospodarstvo pozitivan. Visoka inflacija dovodi do gubitka povjerenja stanovni?tva u valutu i monetarne vlasti; ?esto je potrebno dugo razdoblje stabilnosti kako bi se povjerenje vratilo.
Ukoliko se dogodi porast stope inflacije, saniranje lako mo?e dovesti do recesije, a kasnije u te?em obliku depresije. Provoditelji mjera ekonomske politike moraju biti vrlo oprezni da ne izazovu nove negativne posljedice kao rezultat rje?avanja problema inflacije.
- ↑ Burda, Michael C.; Wyplosz, Charles. 1997. Macroeconomics: a European text. Oxford University Press. Oxford [Oxfordshire]. ISBN 0-19-877468-0 (Glossary)
- ↑ Abel, Andrew; Bernanke, Ben. 2005. Macroeconomics. 5 izdanje. Pearson journal zahtijeva
|journal=
(pomo?) (Glossary) - ↑ Why price stability? Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. listopada 2008. (Wayback Machine), Central Bank of Iceland, Accessed on September 11, 2008.
- ↑ Paul H. Walgenbach, Norman E. Dittrich and Ernest I. Hanson, (1973), Financial Accounting, New York: Harcourt Brace Javonovich, Inc. str. 429. "The Measuring Unit principle: The unit of measure in accounting shall be the base money unit of the most relevant currency. This principle also assumes that the unit of measure is stable; that is, changes in its general purchasing power are not considered sufficiently important to require adjustments to the basic financial statements."
- ↑ Mankiw, N. Gregory. 2002. Macroeconomics. 5 izdanje. Worth journal zahtijeva
|journal=
(pomo?)