French.xinhuanet.com

Kokain je stimulativna droga. Izaziva osje?aj kratkotrajne euforije, energije i pri?ljivosti uz dodatne potencijalno opasne fizi?ke efekte poput ubrzanih otkucaja srca i poja?anog krvnog tlaka.[1] Uli?na imena su snje?ko, bijelo, lajna, koka, cadillac i dr.[2]
Kemijskim sastavom je alkaloid.[3] Metilni je ester benzoilekgonina. Kokain je vrsta psihoaktivne droge. Uvr?tena je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe drogu na Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se mo?e dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga, pod Popis droga i biljaka iz kojih se mo?e dobiti droga, pod Droge sukladno Popisu 1. Jedinstvene konvencije UN-a o drogama iz 1961. godine.[4]
Dobiva iz grmaste zimzelene biljke koke (Erythroxylum coca) koja uspijeva u Ju?noj Americi, nekim dijelovima Afrike, Indoneziji i Havajima,[3] a uzgaja se i u Australiji, na Cejlonu i u Indiji.[2]
Nisu poznati to?ni podaci o tome kada je ?ovjek po?eo koristiti li??e koke, ali na osnovi figura na?enih u arheolo?kim iskopinama, mo?e se zaklju?iti da je koka ljudima poznata od 3. stolje?a prije Krista.[3]
Istra?ivanjima je utvr?eno da je izuzetno mnogo upotrebljavana u doba civilizacije Inka u vremenu od 11. do 16. stolje?a. Koristili su je najprije sve?enici i predstavnici aristokracije pri religioznim obredima (bila im je sveto drvo), a ?ak je i danas me?u ju?noameri?kim Indijancima upotreba li??a koke dru?tveno prihvatljiva i svrstava se u istu kategoriju s duhanom. Indijanci su stolje?ima u?ivali u ovoj biljci, ali na poseban na?in: oni ?va?u listove koke s pepelom. Kako je pepeo alkali?an dolazi do hidrolize kokaina u ekgonin koji nema eufori?no djelovanje kokaina nego djeluje poput kofeina. U Europi biljka koke nije pobudila ve?e zanimanje, a dugo vremena niti kokain se uop?e ne koristi.[3]
Vjerojatno su prvi iz zapadne civilizacije na koku nai?li ?panjolski vojnici predvo?eni konkvistadorom Franciscom Pizarrom 1531. godine. Nai?li su na domoroce koji ?va?u koku koja im omogu?uje prevaliti desetke kilometara neprohodnih terena bez odmora. Prije konkvistadora manje ju se koristilo i bila je "povlastica" samo kraljevske obitelji i mo?nijih obitelji. Domoroci su ju ?vakali radi uklanjanja umora nakon vi?esatnog fizi?kog rada na velikim nadmorskih visinama. Stanovnici beskona?nih peruanskih pra?uma imali su legendu o bogu koji im je podario koku i bila je u svezi s obredima po?tovanja i na glasu kao izvor potencije i plodnosti. Konkvistadori su povjerovali da je to skrivene nadnaravne mo?i. Kontrolu davanja koke pokvareno su iskoristili radi bolje kontrole nad lokalnim stanovni?tvom. Nadzirali su razdiobu koke pa su ju domoroci mogli dobiti samo oni koji su bili pokorni i te?ko radili dovoljno za konkvistadore. Naprotiv, katoli?ki misionari radili su na potiskivanju koke iz uporabe.[5]
1596. godine iza?la je prva poznata publikacija koja se bavi u?incima koke koju je napisao ?panjolski lije?nik Nicolas Monardes. Sve do Lamarckove klasifikacije kao Erythroxylon coca, tek su se povremeno znanstvenici zanimali za nju.[5]
?vicarski prirodoslovac J. J. von Tschudi u djelu Putovanja u Peru opisao je 1830. godine ?vakanje koke me?u Indiosima s Anda, navode?i da su domoroci mogli pod utjecajem koke, uz minimum sna, pje?a?iti par dana i no?i.[5] Na zapadu prvi je njegove kristale iz biljke 1860.[3] Ostao je spor me?u kemi?arima je li ostalo sporno da li je prvi ga izolirao izolirao njema?ki kemi?ar Albert Niemann ili Friedrichu Gaedeckeu.[5]
Iako je rano otkriven njegov potencijal kao lokalnog anestetika, jo? dvadesetak godina ne koristi se u tu svrhu (tada?nje 'metode' bile su hla?enje operiranog dijela tijela). Tek 1883., kad Nijemci daju ?isti kokain svojim vojnicima i otkrivaju da ima blagotvorne efekte na njihovu izdr?ljivost, kokain se po?inje koristiti u razli?itim medicinskim i prehrambenim proizvodima. Primjerice sve do 1911. godine kokain je bio va?an sastojak pi?a Coca Cola (ime je pi?e dobilo po dvjema biljkama ?iji su se ekstrakti ulazili u sastav pi?a - koka i kola), a zanimljivo je da je Coca Colu izmislio jedan ameri?ki ljekarnik.[3]
Korzikanski kemi?ar Angelo Mariani spravio je napitak koji je stekao veliku popularnost. Proizvodnji su pridonijeli popularna vjerovanja i stvarna efikasnost koke u olak?avanju nekih tegoba uskoro. Proizvod je nazvao Vin Mariani, ?ija se upotreba pro?irila i u Ameriku te je dobilo kao ljekovito priznanja mnogih lije?nika, a u?ivali su ga brojni monarsi i vojni zapovjednici.[5]
Jedan od najpoznatijih zagovornika ove droge bio je Sigmund Freud. 1884. Sigmund Freud je tra?io lijek za psihi?ku iscrpljenost i depresiju. Shvatio je da kokain djeluje kao anestetik, te da poma?e pri uklanjaju depresije, te ga nazvao "magi?nim lijekom", koji izme?u ostalog poma?e i kod lije?enja ovisnosti o morfinu. No 1887. Freud uo?ava stvaranje ovisnosti i kokainske psihoze dok se droga uzima, i prestaje ju koristiti osobno, a i profesionalno.[3]
Sredinom 1880-ih za?ivjela je organizirana razdioba kokaina vojsci, a po svemu sude?i, i prije. Dr Theodor Aschenbrandt dao je kokain trupama koje su sudjelovale u manevrima vojske u Bavarskoj. Vjeruje se da su u Velikoj Britaniji u Prvome svjetskom ratu prostitutke davale kokain vojnicima koji su dolazili ku?ama na dopust. Ne zna se je li i onda ve? bio poznat ovisni?ki u?inak te je li to ve? bilo prvo organizirano drogiranje ljudi. U Drugome svjetskom ratu kokain su zloporabili u Tre?em Reichu kad su zaredali prvi porazi. Da bi deprimiranim ratnicima podigli moral, kemi?ari Tre?eg Reicha dobili su zada?u sintetizirati preparat koji ?e deprimiranim ratnicima podi?i moral. Proizveli su jak stimulativ za izazivanje euforije benzedrin, po nekim svojstvima nalik kokainu, a njegova kemija otvorila je put kasnijoj zlouporabi medicinskih korisnih amfetamina. Hitlerov osobni lije?nik prof. Morell Hitleru je davao nakon svakog vojnog poraza manje koli?ine kokaina ?ime ga je dr?ao u dobrom raspolo?enju.[5]
Te?ko je uni?titi proizvodnju zbog ra?irenosti laboratorija koje je lako postaviti svugdje, jer proizvodnja kemijski ?ista kokaina nije slo?ena. U vi?e stupnjeva koji po?inju s alkoholom a zavr?ava ekstrakcijom s kerozinom dobiva se 60% ?isti kokain. Zato se lako postave tajni laboratoriji na mjestima gdje ima dovoljno sirovine, ?to zna?i i divljinu. Radi uklanjanja ne?eljenih sastojaka koke, li??e koke nama?e se u razna organska otapala.[5] Zato se za otkrivanje pogona za preradu koke u Kolumbiji i Boliviji danas koristi najmodernija sredstva, uklju?uju?i satelite. Na?alost, uni?teni pogoni lako se obnove zbog stalnog zahtjevna tr?i?ta. Da bi korisnicima bila mogu?a za konzumaciju, radi ju se topljivom u vodi. Grubo ekstrahirana koka niska je stupnja ?isto?e pa ju se tretira oksidansima i kiselinama, ?ime postaje topiva. To je bijeli kristalni kokain znana oblika, od 99 posto ?isto?e, kokain hidroklorid koji dolazi na tr?i?te za konzumaciju.[5]
Zloporaba u dana?njem smislu po?inje prvo kod uskog kruga elite, zbog svoje skupo?e i kratkog trajanja (cca najvi?e 1 sat), ali danas je ra?irena u svim slojevima.[2] Masovna upotreba kokaina na zapadu po?inje organiziranjem tr?i?ta u SAD-u kasnih ?ezdesetih godina 20. stolje?a. Ameri?ka mafija putem kolumbijskih kartela po?inje s masovnom distribucijom kokaina, ve?inom bolje stoje?im slojevima. Velik broj "uspje?nih i bogatih" Amerikanaca povremeno ili ?e??e uzima kokain usprkos desetlje?ima "rata protiv droga" koji vodi vlada SAD-a. Posljedice su naj?e??e javnosti nevidljive zahvaljuju?i dovoljnoj koli?ini novca za odr?avanje i/ili lije?enja navike (za razliku od ovisnika o cracku, mahom siroma?nih).[3]
U Europi, tek kasnih osamdesetih dolazi do velikog proboja kokaina, usred globalizacije kriminalnih mre?a i organizacije podru?ja prodaje, koje se i u Hrvatskoj uspostavlja ranih devedesetih. To je bilo i doba procvata rave kulture, koja iz prva nije bila vezana uz kokain, ali kako su godine prolazile, "generation ecstasy" postajao je sve vi?e "generation everything".[3]
Danas u ve?ini europskih zemalja kokain zauzima poziciju ?etvrte naj?e??e zloporabljavane ilegalne droge nakon kanabisa, ecstasyja i amfetamina.[3]
Ameri?ki krajnji ljevi?ar Lyndon LaRouche otvoreno tvrdi da iza goleme proizvodnje kokaina stoje svjetski vrlo ugledne banke te niz njihovih novih poduzetni?kih zahvata. U svojim knjigama imenovao je ameri?ke, hongkong?ke, ?vicarske, austrijske i druge banke, ?ak i obitelji, koje su im vlasnici, koje peru kokainski novac i izravno ula?u kapital u njegovu proizvodnju. U djelima smjelo tvrdi kad bi se kokainski novac izmakao iz sustava odmaknuo da bi se uru?io svjetski bankarski sustav.[5]
LaRouche tvrdi da su sada, uz kokainski, te banke debelo umije?ane i u biznis s heroinom. Proizvodnja je toliko narasla da je prezasitila tr?i?te u velikim ameri?kim gradovima te je cijena drasti?no pala. Nije bio klasi?ni tr?i?ni razlog padu cijene, nego je namjerno izazvan, da bi kokain postao dostupniji ve?em broju ljudi i da bi se privuklo nove, zato ?to je stara masa korisnika droge pomrla ili na lije?enju. Navla?enjem novih ljudi na drogu, cijene su opet sko?ile.[5]
Kolumbijanci tvrde da bi prestali uzgajati koku, kada bi im bogate zemlje omogu?ile da se bave nekom drugom vrstom poljoprivrede. U Kolumbiji je sna?na sprega politike i narkokartela. Kolumbijski narko?efovi poput Pabla Escobara nudili su novac. Escobar je za svoje pomilovanje kolumbijskoj vladi nudio 19 milijardi dolara za otplatu cjelokupnog vanjskog dr?avnog duga. Kolumbijska vojska se suprotstavlja toj sprezi pa su sukobi izme?u mafija?a i vojnih snaga sve ?e??i. Ameri?ka administracija pritisnula je kolumbijsku vladu pa su mnogi ?efovi kartela zatvoreni, no u zatvorima ?ive u luksuznim uvjetima.[5]
Navodno su predstavnici nekih slikarskih stilova stvarali pod utjecajem kokaina te se u tom se kontekstu spominju kubisti, futuristi i dadaisti.[5] Upotreba kokaina imala je utjecaja i na literaturu - tamna strana legendarnog detektiva Sherlocka Holmesa upravo je ubrizgavanje kokaina, njegovom tvorcu Sir Arthuru Conanu Doyleu tako?er nije stran.[3] Njegov junak Sherlock Holmes u ruku si ubrizgava kokain ili morfij. Istra?iva?i kao dr. David Musto sa sveu?ili?ta Yale u liku profesora Moriartya u kasnijim Doylovim djelima vide utjelovljenje kokainske paranoje od koje je pisac navodno patio.[5] Robert Louis Stevenson je najvjerojatnije pisao Dr. Jekyll and Mr. Hyde pod utjecajem kokaina. I drugi knji?evnici su ga konzumirali: Anatole France, Henrik Ibsen, Jules Verne, Alexander Dumas, kao i neki politi?ari (Winston Churchill). Danas se npr. u Engleskoj, uzimanje kokaina naj?e??e se vezalo uz house, drum'n'bass i 2step scenu. Ranih devedesetih vrijeme je procvata rave kulture, koja je iz prve bila povezana na ecstasy, no protjekom godina "generation ecstasy" prerasla je u "generation everything" pa je tu mjesto na?ao i kokain.[3] Prije ubojstva Johna Lennona kru?ile su glasine da mu je zbog o?te?enja nastalih uzimanjem kokaina bila potrebna operacija nosne hrskavice spr?ene od u?mrkavanja kokaina.[5] Zbog predoziranja kokainom u bolnici su zavr?ili glumac Garry Busey, Richard Pryor je te?ko opr?io lice zbog konzumiranja za pu?enje nestru?no prera?ena kokain hidroklorida pa je morao pro?i vi?e plasti?nih operacija, ovisnik o kokainu Freddie Prinze ubio se pi?toljem u 23. godini ?ivota, redatelj Rainer Werner Fassbinder umro je s 37 godina, a na no?nom ormari?u su mu na?li kokain i dr. Mnogo je ra?iren me?u glazbenim zvijezdama. Poznat je primjer javnog prijenosa ?iv?anog sloma do?ivio profesionalni boksa? Oliver McCall u ringu tijekom borbe protiv Lennoxa Lewisa, ?to je otkrilo da je McCall dugogodi?nji konzument.[5]
Kokain se dobiva ekstrakcijom iz li??a biljke, a od jednog kilograma koke dobije se do 10 grama kokaina. Uli?ni kokain dolazi u obliku kokain hidroklorida, koji je bijeli kristal gorkog okusa s anesteti?nim djelovanjem. U paketi?ima se naj?e??e nalazi 1 g praha, a nemogu?e je znati koliko je od toga stvarno kokain (naj?e??e izme?u 30-60%) - dileri u njega jo? dodaju ?krob, puder, ?e?er, prokain ili stimulanse kao ?to su amfetamini. ?ista slobodna baza kokaina - crack dobiva se iz kokain hidroklorida pomo?u etera, ali kako je postupak vrlo opasan (eter lako mo?e eksplodirati tijekom postupka), za dobivanje slobodne baze koristi se natrijev hidrogenkarbonat (soda bikarbona). Rezultat su kristali?i slobodne baze one?i??ene sa sodom bikarbonom koji se na ulici prodaju pod imenom crack, a uglavnom se konzumiraju pu?enjem. Kokain se testovima mo?e otkriti u urinu 48-72 sata nakon uzimanja, a kod redovitijih konzumenata je potrebno oko 3 tjedna da bi rezultati testa bili negativni.[3]
Vrlo je otrovan. Prema nekima ?ak pola grama u?mrkavanjem unesena kokaina (kokain hidroklorid) u organizam dovoljan je za smrtni ishod, dok je intravenozno jo? otrovniji.[5] Zloporabitelji kokaina i njegovih derivata konzumiraju ga oralno, intranazalno, intravenozno ili inhalacijom, u slengu "?vakanje, ?mrkanje, bodenje, crta".,[6] tj. u?mrkavanjem[3] ili inhaliranjem kroz tkivo nosa,[1] injektiranje (prah kokain hidroklorida) i pu?enjem (crack).[3] Intenzitet i trajanje ugodnog efekta kokaina ovisi o na?inu na koji se koristi.[1] Konzumenti zbog gor?ine uglavnom ne gutaju prah, ali zato tako?er i natrljavaju kokainski prah u zubno meso koje potom utrne[5] uz prethodni osje?aj peckanja. Tako?er konzumenti katkad stavljaju kokainsku kristalna pra?inu ispod jezika, ispod o?nih kapaka, pa i na spolne organe.[2]
I heroin i kokain djeluju na ljudski mozak stimuliraju?i osje?aj ugode u odgovaraju?im mo?danim centrima. Heroin stimulira centre za ugodu zaobilaznim putem, kokain djeluje punom snagom izravno, osobito ako se konzumira njegov najzlo?udniji derivat crack. Zbog toga kokain lako zakva?i svakoga tko se s njime poigra. Prema nekima, prvo konzumiranje je u pravilu neugodno i mo?e izazvati nervozu, nesanicu, ga?enje i osje?aj slabosti.[5]
Kokain utje?e na ljudsko tijelo na razli?ite na?ine.[1] Kokain je najja?i prirodni psihostimulans koji kod uzimanja izaziva razne vrste halucinacija, pove?ava budnost i koncentraciju (intelektualne sposobnosti) i fizi?ke mogu?nosti. Kokain blokira protein koji se nalazi u sinapti?im pukotinama dopaminergi?nih neurona, a funkcija mu je da vra?a dopamin u presinapti?ki neuron i time smanjuje koncentraciju dopamina u sinapti?koj pukotini. Blokadom tog proteina koncentracija dopamina u sinapti?koj pukotini raste do ekstremnih koncentracija ?to izaziva prekomjerno oda?iljanje impulsa. Dopamin je neurotransmitor koji je dio tzv. sustava za nagra?ivanje u hipotalamusu koji je dio limbi?kog sustava mozga (pri do?ivljavanju iluzija i halucinacija javlja se osje?aj sre?e i uzbu?enja). U ve?im koli?inama izaziva neura?unljivo pona?anje, strah, paranoju, i, kao posljedicu, agresivnost. Fizi?ki simptomi su ubrzan rad srca i disanje, pove?an krvni tlak i tjelesna temperatura i pro?irene zjenice.[3]
Kod u?mrkavanja potrebno je oko tri minute da kroz nosna sluznica apsorbira kokain koji preko kapilara ulazi u krvotok, pa onda u mozak.[3] U?itak od u?mrkavanja kokaina mo?e trajati 15 do 30 minuta te je dugotrajniji i slabiji nego kod konzumiranja ubrizgavanjem ili pu?enjem.[1]
Kod pu?enja, kokainska para se apsorbira u krvotok u plu?ima, ?ime se po?etak djelovanja ubrzava. Djelovanje kokaina relativno je kratko, oko 20-40 minuta. Po po?etku djelovanja, logi?no razmi?ljanje postaje lak?e i br?e, aktivira se govorni centar, osje?a se samopouzdanje za vrhunske napore i dostignu?a. Za pribli?no 10 minuta hipotalamus reagira na stimulans, osje?aj lako?e polako nestaje, a tjelesna temperatura se pove?ava (uz opasnost od toplinskog udara). Podra?en je i centar za spolnost ali isto tako mo?e se podra?iti i centar za strah koji pretjerano reagira i dolazi do napada panike. U malom mozgu pogo?eni su centri za sposobnost kretanja i ravnote?e. Pu?enjem cracka, veoma visoke doze kokaina brzo dopiru do mozga i stvaraju jako i trenuta?no uzbu?enje koje traje oko 20 minuta. Pu?enje crack kokaina mo?e stvoriti agresivno paranoidno pona?anje kod korisnika.[3] Kokain koji se pu?i veoma brzo osloba?a drogu u krvotok i u mozak ?im se posti?e br?i i ja?i, ali kratkotrajniji osje?aj ugode (high) nego kod u?mrkavanja.[1] Hidrokloridnu formu korisnici ne pu?e zato ?to nije pogodna jer sadr?i dodatak molekuli ?to omogu?uje njenu topivost u vodi pa juse prera?uje natrag u oblik bez tog dodatka.[5]
Kod ubrizgavanja konzumenti otapaju drogu u vodi i ubrizgavaju u krvotok. Kokain koji se ubrizgava veoma brzo osloba?a drogu u krvotok i u mozak ?im se posti?e br?i i ja?i ali kratkotrajniji osje?aj ugode (high) nego kod u?mrkavanja.[1]
Da bi zadr?ali osje?aj ugode (high) ljudi koji ?esto konzumiraju kokain koriste drogu kroz a binge pattern – uzimaju?i drogu vi?e puta u kratkom periodu i pove?avaju?i dozu. Ova praksa mo?e lako dovesti do kroni?ne bolesti ovisnosti.[1]
Tri su glavne faze:[6]
- Prva je eufori?na. Obilje?je je subjektivni osje?aj velike intelektualne mo?i, uz osje?aj smanjenja tjelesnog i mentalnog napora. Zjenice se ?ire, ubrzava se rad srca, su?avaju krvne ?ile i raste krvni tlak i tjelesna temperatura. Konzument je izrazito brbljiv, vrlo impulzivan, u?iva u osje?aju samozadovoljstva, poduzetan je, seksualno dezinhibiran.[6]
- Druga faza je konfuzno-delirantna. Pojavljuje se pove?anjem doze. Prevladavaju halucinacije prijatnog karaktera u vidu smanjenja predmeta (liliputanske halucinacije), ali i iluzije, stanja anksioznosti, razdra?ljivost do pravih psihoti?nih reakcija (kokainski delirij).[6]
- Tre?i faza je depresivna. Obilje?uje je apatija, depresivnost i smanjena voljna motorika.[6]
Dugotrajnom uporabom kokain mo?e uzrokovati dugoro?ne promjene u sustav nagrada u mozgu kao i u ostalim sustavima u mozgu ?to mo?e dovesti do ovisnosti. Dugotrajnom konzumiranjem ?esto se razvija i tolerancija na kokain. Mnogi korisnici kokaina izjavljuju kako unato? poku?ajima ne uspijevaju posti?i prvotno zadovoljstvo koje su iskusili prilikom prvog konzumiranja. Neki korisni pove?avaju svoje doze poku?avaju?i poja?ati i produ?iti ugodu (high), ?to mo?e pove?ati rizik od dodatnih psiholo?kih i fiziolo?kih u?inaka.[1]
Su?ava krvne ?ile, pro?iruje zjenice i povisuje tjelesnu temperaturu, ubrzava rad srca i povisuje krvi tlak. Tako?er mo?e uzrokovati glavobolje i gastrointestinalne komplikacije poput boli u abdomenu i mu?ninu. Kokain utje?e na smanjenje apetita te su stoga kroni?ni konzumenti ?esto pothranjeni.[1]
Stvara jaku ovisnost i to vrlo brzo.[5] Kokain je psihoaktivna droga koja izaziva vrlo sna?nu psihi?ku ovisnost, a crack razvija i elemente fizi?ke ovisnosti. Odvikavanje od kokaina prati depresija i drugi lo?i osje?aji, pa je ?elja za ponovnim uzimanjem vrlo jaka. Kada uzimanje postane navika, vrlo je te?ko stati, a simptomi odvikavanja uklju?uju jaku ?elju za drogom, apatiju, depresiju, paranoju, misli o samoubojstvu, gubitak seksualne ?elje, nesanicu. ?esto se uzima jo? kokaina da se izbjegnu ovi efekti.[3]
Konzument se neprestano vra?a (relaps) i kroni?na bolest ovisnosti prouzrokuje promjene u mozgu i koju karakterizira neobuzdana ?udnja za drogom bez obzira na posljedice.[1]
Istra?ivanja su pokazala da ?e ?ivotinje s dostupnim intravenoznim izvorom heroina same ga uzimati beskona?no, ali ipak ?e na?i vremena za spavanje i hranu. Ako, s druge strane, mogu same uzimati kokain, to ?e ?initi stalno, ne rade?i gotovo ni?ta drugo. Sve dok su fizi?ki to u stanju, konzumirat ?e nove doze. Za par tjedana, ili ?ak dana, izgubit ?e veliki dio svoje tjelesne te?ine, a unutar jednog mjeseca ?e uginuti.[3]
Konzumenti kokaina mogu do?ivjeti sr?ani ili mo?dani udar ?to mo?e imati smrtne posljedice. Smrti prouzrokovane zlouporabom kokaina su ?esto rezultat zastoja srca i prestanak disanja.[1] Mo?e se dogoditi napadaj padavice.[5]
Konzumenti kokaina se tako?er izla?u riziku zaraze HIV-om, ?ak i onda kada ne dijele ?trcaljke ili drugi pribor za konzumiranje, jer intoksikacija kokainom dovodi do smanjenja sposobnosti procjene ?to mo?e dovesti do rizi?nog seksualnog pona?anja.[1]
Posljedica du?eg uzimanja kokaina je da su kokainomani obi?no blijedi, gube pam?enje i volju kao i tjelesnu te?inu, imaju pro?irene zjenice i kod onih koji ga u?mrkavaju nos je crven.[3] Posljedice trovanja kokainom mogu biti izrazito crvena ko?a i intenzivno znojenje.[5] Kada djelovanje kokaina prestane, ?esto se javlja depresija, koju neki poku?aju izbje?i tako da nastave dalje uzimati kokain. Trajnije u?mrkavanje kokaina mo?e dovesti do ?ira na sluznici nosa i do o?te?enja nosne pregrade u tolikoj mjeri da mo?e do?i do njezina kolapsa. Smrti povezane s konzumacijom kokaina naj?e??e su posljedica zastoja srca ili napada koje prati prestanak disanja.[3]
Razli?iti na?ini uzimanja kokaina mogu izazvati razli?ite nuspojave. Ako se, na primjer, kokain u?mrkava mo?e do?i do gubitka osjeta mirisa, krvarenja iz nosa, ote?anog gutanja, promuklosti, nadra?enosti nosne pregrade ?to mo?e dovesti do kroni?ne[3] gnojne upale.[5] Uz gubitak osjeta njuha tu su kroni?ni problemi s curenjem nosa.[1] Konzument u?mrkava preko staklene cjev?ice ili sli?nog pomagala pa i nov?anicama. Prepoznatljivo je slaganje kokainskog praha u linije na staklenoj ili zrcalnoj povr?ini. Dugotrajnom zloporabom korisnik o?aran neuta?ivom ?eljom za u?incima droge ne primje?uje da mu vremenom kokain spr?i nosnu sluznicu. Nosna hrskavica perforira i toliko istrune da ju mora kirur?kim zahvatom zamijeniti plasti?nom, ili srebrnom.[5]
Oralno uno?enje kokaina mo?e uzrokovati te?ku crijevnu gangrenu[3] kao posljedica usporenog krvotoka.[1]
Intravenozni korisnici kokaina mogu imati alergijske reakcije, ili na drogu, ili na neke dodatke koji se nalaze u uli?nom kokainu, ?to u te?im slu?ajevima mo?e dovesti do smrti. Kokain smanjuje potrebu za hranom, pa mnogi kroni?ni korisnici izgube apetit, ?to dovodi do velikog gubitka na te?ini.[3] Kokain koji se ubrizgava pomo?u ?price mo?e dovesti do jakih alergijskih reakcija te mo?e pove?ati rizik za dobivanjem HIV-a, hepatitisa C i ostalih bolesti koje se prenose krvlju.[1]
Jedna od posljedica dugotrajnog i redovitog uzimanja ve?ih koli?ina kokaina je i karakteristi?na paranoidna psihoza kod gotovo svih korisnika. Neobi?nost ove psihoze je tzv. formifikacija - halucinacija da mravi ili insekti ili zmije gmi?u pod ko?om,[3] zatim stjenice, crvi i sl. Svojstvena reakcija na to je poku?aj ukloniti te puze?e organizme ?e?anjem. Naravno to ne daje rezultata pa fantomske organizme konzument poku?ava i??eprkati iglama, ?karama i no?evima ?to rezultira tjelesnim ozljedama. Druga vrsta iluzije jest da mu je usna ?upljina ispunjena o?trim predmetima, poput skr?ena stakla, ili nekih drugih sitnih objekata koje na svaki na?in poku?ava izbaciti iz usta ?to rezultira ozljedama.[5]
Poreme?en je mehanizam pam?enja, korisnika spopadaju nekontrolirani napadi bijesa, ljubomore ili opsesivnog, bezrazlo?nog straha, li?nost se pomalo raspada. Nagle su promjene u emocionalnim stanjima, manije gonjenja i niza drugih negativnih psihi?kih stanja. Zapu?ten je i neuredan.[5]
Zloporabljuju ga u poslovnim krugovima, jer im daje neobi?nu radnu energiju, vrlo su elokventni i svi im planovi izgledaju ostvarivima. Zloporabljuju ga u organiziranoj prostituciji svodnici i prostitutke te u pornografskoj industriji. Na prvu dramati?no pobolj?ava spolne odnose i konzument je spolno neiscrpljiv a zbog smanjenih inhibicija i osje?aja spolne odgovornosti podloga je za promiskuitetno pona?anje. Zbog toga kod obijesnih bogatih slojeva, konzumira ga i "zlatne mlade?i" i stariji korisnici. Nerijetke su spolna orgije. Ne spava se i intenzitet se ne smanjuje. Konzumentima su u po?etnim fazama jedini ozbiljniji konkurenti konzumiranju kokaina orgazam i osje?aj vlasti i mo?i. Neprimjetno kokain toliko plijeni neopisivom energijom i u?itkom da ni orgazam to ne nadomje?ta.[5]
Da bi si priu?tio novac za kokain, korisnik pribjegava kriminalu. Kriminal koji uklju?uje nasilje ?esto je u svezi s narkomanskim ludilom, po pravilu povezanim s kokainom. Vidovi kriminala u koji ulazi narkoman zbog nedostatka sredstava za ?ivot i kupovinu droge, jest preprodaja narkotika, prostitucija, te oko 60 posto svoje zarade stje?e na nezakonit na?in.[5]
Uzastopna konzumacija kokaina mo?e dovesti do razdra?ljivosti, uznemirenosti i anksioznosti. Konzumenti kokaina mogu tako?er iskusiti ozbiljnu paranoju – privremeno stanje full-blown paranoidne psihoze – pri ?emu se gubi dodir sa stvarno??u i do?ivljavaju slu?ne halucinacije.[1]
Popu?tanjem djelovanja kokaina slijedi bezvoljnost i depresija, prava psihi?ka mora. Konzument i dalje tra?i dru?tvo ponajvi?e radi odagnavanja panike koja ga zahva?a u stankama izme?u dvije konzumacije. Vremenom se razvija psihopatija vrlo opasna za njegovu okolinu, jer je ovisnik podlo?an nekontroliranom bijesu ili osvetni?kom impulsu pa tad lako po?ini ubojstvo, vi?estruko ubojstvo ili samoubojstvo.[5]
Vrhunac je "kokainsko ludilo", koje ima sve karakteristike paranoidne shizofrenije.[5]
?esta posljedica je prostituiranje radi dobavljanja novca.[5]
Kokain napada DNK, ?to uzrokuje mutacije i o?te?enja na nasljednom materijalu, a to mo?e ostaviti te?ke posljedice na budu?e nara?taje.[2]
Prema podatcima Centra za forenzi?na ispitivanja, istra?ivanja i vje?ta?enja Ivan Vu?eti? Kokainske smjese zaplijenjene u 2014. godini sadr?avale su naj?e??e primjese: analgoantipiretik fenacetin, lokalni anestetik i antiaritmik lidokain, psihostimulans kofein, aminokiselinu kreatin, lokalne anestetike benzokain i prokain, ?e?er laktozu i ?e?erni alkohol manitol. Tako?er je utvr?ena prisutnost antihelminitika levamisola, a u pojedina?nim slu?ajevima i antihistaminik hidroksizina.[1]
Danas se kokain kao lokalni anestetik koristi iznimno rijetko i to samo u jednom slu?aju: neuralgija trigeminusa. Naime, u slu?aju upale trigeminalnog ?ivca dolazi do strahovito jake boli koja se smatra najja?om boli koju ?ovjek mo?e podnijeti. Tada je opravdano injektiranje kokaina radi smanjenja intenziteta boli.[3] "Otac ameri?ke kirurgije" dr William Halstead si je ubrizgavao kokain da bi na sebi isprobao djelotvornost novog anestetika. Medicina je u budu?nosti zamijenila ga kemijski sli?nim novokainom, daleko bezopasnijim sredstvom. Dr Halstead je do kraja ?ivota ostao ovisnik.[5]
Kada ljudi mije?aju kokain i alkohol, oni ne znaju?i prave kompleksan farmakolo?ki eksperiment unutar svog tijela. Ljudska jetra kombinira alkohol i kokain i stvara tre?u supstancu, kokainetilen, koja poja?ava eufori?ne efekte kokaina, ali je puno toksi?nija od samog kokaina i pove?ava rizik od iznenadne smrti.[3]
Kokain se ponekad injektira pomije?an s heroinom. Ova kombinacija ima posebno veliki rizik od fatalnog predoziranja.[1] Ta kombinacija naziva se speedball, a obje droge pogor?avaju svoje efekte. Heroin skriva neugodan edge kokaina i uljuljkava korisnika u la?an osje?aj sigurnosti, posljedicom kojega mo?e biti uzimanje jo? heroina ili kokaina ili oboje ?to pove?ava vjerojatnost smrtonosnog predoziranja.[3]
Kokainska pasta je poluproizvod izme?u koke i ?istog kokaina.[5]
Slobodna baza (freebase, base), agresivniji oblik kokaina, proizveden ne?to slo?enijim postupkom obrade.[5]
Crack je kokainski derivat za siroma?ne. Najgori je derivat kokaina.[5]
Prepoznatljivi znakovi uporabe su crvenilo nosne sluznice, bijeli kristalni pra?ak u maloj plasti?noj vre?ici ili alufoliji, mali komadi?i sli?ni kamen?i?ima u staklenim bo?icama ili plasti?nim paketi?ima, male metalne mre?ice, svije?e, britvice.[2]
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s Ured Vlade RH za suzbijanje zlouporabe droga Kokain Uvjeti kori?tenja: Sadr?aji s ovih stranica mogu se prenositi bez posebne dozvole uz navo?enje izvora (osim u slu?aju kada je izri?ito navedeno da je sadr?aj prenesen iz drugog izvora). Dakle, ponovna upotreba je dopu?tena uz uvjet da bude naveden izvor podataka; zadnja izmjena 12. o?ujka 2014.; pristupljeno 13. prosinca 2019.
- ↑ a b c d e f Reci NE drogama! Kokain; 6. o?ujka 2008.; pristupljeno 13. prosinca 2019.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac Farmakologija.com
- ↑ Narodne novine br. 13 Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se mo?e dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. velja?e 2019.; pristupljeno 3. sije?nja 2020.
- ↑ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t u v w x y z aa ab ac ad ae af ag ah ai Droge ?er? Ferenc Lazar: Droge - KOKAIN - an?eo smrti s Anda; pristupljeno 13. prosinca 2019.
- ↑ a b c d e (srp.) Stetoskop.info Kokain; objavljeno 7. travnja 2008. ; pristupljeno 13. prosinca 2019.
- (nje.) Drugcom.de Kokain
Dopusnica nije potvr?ena VRTS-om.
Sav sadr?aj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.