弗吉尼亚州的费尔法克斯县——城市与乡村的完美结合

Ovo je glavno zna?enje pojma Krapina. Za druga zna?enja pogledajte Krapina (razdvojba).

Krapina
Grb Krapine zastava
Dr?ava	Hrvatska
?upanija	Krapinsko-zagorska
Gradona?elnik	Zoran Gregurovi?
Naselja	23 gradska naselja
Povr?ina	47,7 km2
Povr?ina sredi?ta	2,5 km2
Visina	203?mnm
Koordinate	46°10′N 15°52′E
Stanovni?tvo (2021.)
Ukupno	11?530
– gusto?a	242 st./km2
Urbano	4201
– gusto?a	1680 st./km2
Svetac za?titnik	Sveti Nikola
Dan mjesta	6. prosinca
Odredi?na po?ta	49000 Krapina
Pozivni broj	+385 (0)49
Autooznaka	KR
Stranica	krapina.hr
百度 　　２０１７年５月３１日通车的蒙内铁路，是落实中非“十大合作计划”的重要成果，也是中非“三网一化”和产能合作的标志性工程。 Krapina Krapina na zemljovidu Hrvatske

Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Glavni je grad Krapinsko-zagorske ?upanije.

Naselja u sastavu Grada Krapine

Grad Krapina sastoji se od 23 naselja, to su:

• Bobovje
• Doli?e
• Donja ?emnica
• Gornja Pa?etina
• Krapina
• Lazi Krapinski
• Lepajci
• Mihaljekov Jarek
• Podgora Krapinska
• Polje Krapinsko
• Pretkovec
• Pristava Krapinska
• Strahinje
• Stra?a Krapinska
• ?kari?evo
• ?u?elj Brijeg
• Tkalci
• Tr?ki Vrh
• Velika Ves
• Vidovec Krapinski
• Vidovec Petrovski
• Zagora
• ?utnica

Zemljopis

• Regija: Hrvatsko zagorje
• Grad je smje?ten na 46,1°N i 15,9°E
• Povr?ina grada iznosi 47, 53 km²
• Gusto?a naseljenosti 272 st/km²
• Klima: kontinentalna
• Prosje?na ljetna temperatura: 20 °C
• Prosje?na zimska temperatura: 1 °C

Krapina

Povijest

Grad Krapina je sredi?nje mjesto Hrvatskog zagorja. Smje?ten je uz rijeku Krapin?icu. Sam naziv grada usko je povezan s nazivom rijeke koja je nekada obilovala slatkovodnom ribom ?aranom. Na kajkavskom narje?ju riba ?aran naziva se krap.

Povijest ljudskoga roda u Krapini dose?e u daleku pro?lost od 120.000 do 50.000 godina o ?emu nam svjedo?e ostaci neandertalskog ?ovjeka na brdu Hu?njakovo u zapadnom dijelu Krapine.

Rimski nalazi su na?eni u predgra?u Krapine u Mihaljekovu jarku.

Prvi pisani dokumenti spominju Krapinu 1193. godine. U srednjem vijeku postojala je utvrda Krapina podno koje se po?elo razvijati naselje. Sama utvrda i tada?nje vlastelinstvo bili su kraljevski posjedi. Od 14. stolje?a po?inju ga dobivati pojedine plemi?ke obitelji. U to vrijeme kraljevskom poveljom, Krapina postaje slobodno trgovi?te. Plemi?ka obitelj Keglevi? u prvoj polovici 16. stolje?a kupuje vlastelinstvo Krapinu i doseljava se u jeku tada najve?ih turskih provala u Hrvatsku. Plemi?ke obitelji bile su za?titnici crkvenih redova pa se u Krapini u 17. stolje?u pojavljuju franjevci koji grade crkvu svete Katarine i franjeva?ki samostan. Tijekom 18 st. u Zagorju se grade zavjetne pro?tenjarske crkve posve?ene ?udotvornim Madonama, pa tako u Krapini nastaje znamenita crkva na Tr?kom vrhu. U 19 stolje?u, u vrijeme bu?enja nacionalne svijesti te utemeljenja hrvatskog knji?evnog jezika, u Krapini je ro?en Ljudevit Gaj, idejni vo?a Hrvatskog narodnog preporoda.

Legenda o ?ehu, Lehu i Mehu

Ovu je znamenitu legendu prema narodnoj krapinskoj predaji zapisao Ljudevit Gaj oko 1851./1852. godine. Pri?a glasi ovako: Na ova tri brijega ?to se nad ovim mjestom (Krapinom) di?u bijahu tri grada. Ovaj, od koga su se ovolike stare zidine jo? uzdr?ale, od negda zva?e se, a tako i dana?nji dan, kao i samo mjesto Krapina. Na onom brdu, ondje nad franjeva?kom crkvom, bija?e grad imenom Psar, a tu nad gospodskom (spahinskom) vodenicom, na brijegu ?abcu bija?e grad istoga imena ?abac. U ova tri grada tri brata, po imenu ?eh, Leh i Meh, negda vladahu. Ova tri brata bijahu kraljevske krvi na?ega (slavenskoga) naroda te imahu sestru, koja se je zvala Vilina. U ono vrijeme Rimljani gospodovahu ovom zemljom. Od njih na? narod za nevolju mnogo strada?e te podno?a?e velike sile. Vite?ka se bra?a dogovarahu me?u sobom, kako bi se mogli oteti ispod te?kog jarma rimskoga. Kako najstariji ljudi pripovijedahu,me?u krapinskim i psarskim gradom ko?nat visimost visa?e o lancih. Po ovom mostu brat bratu dola?a?e na tajne dogovore. Utom sestra njihova bija?e u skrovitoj (tajnoj) ljubavi s rimskim poglavarom, koji je zapovijedao ovom zemljom. Kad su se bra?a dogovorila s ostalim znamenitimi poglavicami narodnimi i okletvom (zavjerom) ujedinila protiv Rimljana te svije?ala, da ?e na njih slo?no udariti, Vilina, prevelikom ljubavlju opojena, izdade okletvu ljubavniku svome. Okletnici ipak udare na njega te ga ubiju, a ona najprije ute?e u Duplja?u u Strahinje, a odanle u Jame nad ?utnicom, koje se jo? i danas zovu Ljubine iliti Vuline Jame, a ono zato ?to su ondje prebivale vile, koje su od obranu svoju primile imenjakinju svoju. Ondje ona rodi gospodsko ?edo. Malo je vrijeme potom postojalo, kad se ona sun?ala pred ?piljom, bra?a, na?av?i se u lovu, zapaze je, uhvate, odvedu u grad Krapinu i uzidaju u onom tornju, koji je nad vratima drugoga dvori?ta blizu pe?inske pivnice, u jednom uglu, a od djeteta se njena osobiti ?udo stvori. Divlji vo, jedan dan kad su se vile po ?umi bile razi?le, utr?i u ?pilju, gdje se dijete zlatnom jabukom sigralo. Divlji vo se u njega zaleti, digne ga na rogovima i divljim skokom prosko?iv?i kroz podzemaljski put, koji je ispod gora Velikoga ?lieba i Hajdinskoga Zrna vodio, ?a na drugu stranu ondje onako iznese napolje u ?umu, gdje ga je neki pustinjak sahranio, a ono se mjesto od onoga vremena do dana?njega dana, po lijepoj glavi ovoga djeteta, zove Lijepa Glava - Lepoglava. Rimljani da osvete ubojstvo svoga ?asnika i da pokore pobunjeni narod, zapo?e?e utom sa svih strana kupiti vojsku. Tri brata, vide?i kako ne mogu onolikoj sili kolika se dizala na Zagorje, gdje su se oni bili utaborili, ni prevrlom hrabro??u da odole, skupe sve starje?ine, ?upane i satnike narodne, svije?ahu - odlu?e, da sa svimi odli?nijmi prista?ami svojimi ostave svoju domovinu i da se posve isele iz rimske dr?ave. Oni su znali da se narod na?ega (slavenskoga) jezika daleko pru?a preko Dunaja, i zato pre?o?e s vjernimi svojimi preko Dunava pa se tamo razi?o?e na tri strane i utemelji?e tri dr?ave slavenske. ?eh podi?e stolicu svoju u Pemskoj zemlji Bohemiji, Leh u Poljskoj, a od Meha zadobi?e Moskovati (Rusi) svoj po?etak. I ovako je prava korenika svega na?ega naroda slavenskoga izi?la iz ove na?e okoline.

Stanovni?tvo

Grad Krapina prema popisu stanovni?tva (2001.) ima 12.950 stanovnika, koji ?ive u 8 mjesnih odbora: Krapina, Bobovje, Donja ?emnica, Krapinski Vidovec, Lepajci, Mihaljekov jarek, Podgora, ?kari?evo. Kretanje broja stanovnika i naseljenosti mo?e se pouzdano pratiti na osnovi modernih popisa tek od polovine 19. stolje?a. Ako analiziramo podatke od prve popisne godine 1857. (1175 stanovnika) do 1991. godine (4481 stanovnika), vidi se da je prisutan stalni porast broja stanovnika, osim u razdoblju izme?u dva svjetska rata. U ostalim naseljima, koji su devedesetih godina 20. stolje?a administrativno priklju?eni gradu Krapini, primjerice ?kari?evo, Donja ?emnica i dr., od 50-ih i 60-tih godina 20. st. vidljiv je postupni pad broja stanovnika.

U razdoblju od 1857. do 1910. godine vidi se porast stanovni?tva. Godine 1910. porast u Krapini je za 125,1 %, dok je u ostalim naseljima 159,4 %. Me?utim popis iz 1921. godine pokazuje pad broja stanovnika, ?to je uzrokovao Prvi svjetski rat. Tako Krapina ima porast od 118,3 %, a ostala naselja151,1 %. Drugi svjetski rat tako?er remeti demografske tokove. Relativno nagla?eniji porast nakon rata osje?a se do pribli?no sredine pedesetih godina 20. stolje?a. S obzirom na istovjetnu demografski sliku i nakon Prvoga svjetskog rata, mo?e se re?i da je to posljedica uobi?ajene demografske kompenzacije nakon ratnih zbivanja.

Popis iz 1971. godine pokazuje relativan pad broja stanovnika, kao posljedica ruralnog egzodusa, ali i zbog niskog prirodnog prirasta stanovni?tva. Op?i trend naseljenosti ovog prostora nije povoljan. Ako analiziramo odnos izme?u grada Krapina te ostalih naselja, podaci pokazuju da sve do 50-tih godina nema velike razlike u trendu stanovni?tva, iako stanovni?tvo Krapine raste br?e, a stanovni?tvo ostalih naselja se smanjuje. Rast centralnog naselja u funkciji je op?eg procesa koji se o?ituje u porastu stanovni?tva gradskih naselja, i to bez obzira na njihovu apsolutnu veli?inu. Porast stanovni?tva Krapine uklapa se u op?u shemu rasta stanovni?tva mikroregionalnih op?inskih sredi?ta u tom razdoblju u Hrvatskoj. Porast udjela stanovni?tva Krapine u ukupnom stanovni?tvu op?ine veoma je spor ili ?ak opada sve do kraja Drugog svjetskog rata (1857. = 7,7 %; 1890. = 7,0 %). Nakon rata znatno je br?i i odr?ava upravo spomenuti trend ( 1948. = 5,5 %; 1961. = 9,2 %; 1991. = 17 % ).

Grad Krapina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	5457	6060	6435	7007	7538	8141	7884	8224	9222	9473	10384	11533	12540	12938	12950	12480	11530
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Napomena: Nastao iz stare op?ine Krapina. U 1857. sadr?i dio podataka op?ine Hra??ina. Izvori: Publikacije Dr?avnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Naselje Krapina: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.

broj stanovnika	1175	1216	1335	1391	1392	1470	1390	1332	1447	1653	2419	3097	3998	4481	4647	4471	4201
	1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.

Izvori: Publikacije Dr?avnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Gradska uprava

Gradona?elnik Krapine je Zoran Gregurovi?, a predsjednik Gradskog vije?a je Ivica Hr?ak

Gospodarstvo

Kroz povijest

Podru?je Grada Krapine kao jedinice lokalne samouprave u Krapinsko-zagorskoj ?upaniji i ?upanijsko sredi?te, na sjeveru grani?i s op?inama ?urmanec i Jesenje, na istoku s op?inama Radoboj i Mihovljan, na zapadu s op?inom Petrovsko, a na jugu susjedne su joj op?ine Krapinske Toplice i Sveti Kri? Za?retje. Prostire se na povr?ini od 48 km2.

Sam grad Krapina smje?ten je u uskoj dolini rijeke Krapin?ice izme?u obronaka Maceljskog gorja (Brezovica) i Strahinj??ice. Takav je polo?aj omogu?avao razvoj gospodarstva, a pojava ?eljeznice i razvitak industrije krajem 19., a posebice u 20. stolje?u uzrokovao je daljnju urbanizaciju i porast broja stanovnika Krapine koja postaje vode?e zagorsko regionalno sredi?te. Zbog svog sku?enog po?aja u kotlini, grad se pro?irio prema sjeveru (naselja Doli?e, Krapinsko Strahinje i Podgora) i jugu (naselja Bobovje, Mihaljekov Jarek i Krapinsko Polje).

Grad Krapina je tradicionalni industrijski i gospodarski grad. Po?etak zanatstva u Krapini vezan je uz XV. stolje?e, budu?i je Krapina dobila povelju ?Slobodnog kraljevskog poveljnog trgovi?ta? sa svim povlasticama ?to su iz nje slijedile. Tijekom godina prvo su se razvili obrti poput kova?a, gumbara, lon?ara, ?i?mara, mesara, pekara i drugih djelatnosti koji se 1837.god. udru?uju u Veliki Krapinski Ceh.Tijekom godina obrtnici s podru?ja grada Krapine povezali su se s obrtnicima iz okolnih op?ina i danas djeluju kao Udru?enje obrtnika grada Krapine i op?ina ?urmanec, Jesenje, Petrovsko i Radoboj. Uo?i Prvog svjetskog rata ima tvornicu ko?e, namje?taja, kalijevih pe?i, tiskaru, ciglanu, pilanu, a prva u Zagorju dobiva i vodovod te 1886. god. i ?eljeznicu koja je povezuje sa Zagrebom. Danas je gospodarska situacija uzrokovala velike strukturne promjene te su mnoge tvrtke s tradicionalnim proizvodnjama, ponajprije tekstila, kerami?kih proizvoda i namje?taja propale, tako da se razvio problem nedostatka radnih mjesta za radno aktivno stanovni?tvo. Nema velikih gospodarskih kapaciteta, kao ?to je to bilo u nedavnoj pro?losti te se razvijaju tvrtke s manjim brojem zaposlenika. U krug velikih tvrtki pripadaju Kotka d.d. (proizvodnja mu?ke konfekcije) te Jedinstvo d.d. (proizvodnja kontejnera i metalnih konstrukcija i njihovih dijelova).

Na podru?ju Grada Krapine uglavnom se razvija mala privreda i obrtni?tvo me?u kojima je najvi?e zastupljeno graditeljstvo, zatim tiskarstvo (7 tiskara), brojne trgova?ko – ugostiteljske djelatnosti te ?pediterske djelatnosti, ?ijem je razvitku pridonijela blizina grani?nog prijelaza.

Budu?i da je to zahtijevao opseg i tok roba u putni?kom i robnom prometu s inozemstvom, u 2005. god. u Krapini je ustrojena Carinarica Krapina (u ?utnici), gdje se obra?unava i napla?uje carina i druga davanja kod uvoza, izvoza i provoza robe, ?to tvrtkama smje?tenim na podru?ju grada i ?upanije olak?ava poslovanje vezano za uvoz robe iz inozemstva.

Krapina Nova – Zapad-poduzetni?ka zona  Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 5. kolovoza 2011. (Wayback Machine)

Na simboli?an na?in pu?tena je u promet novoizgra?ena cesta u poduzetni?koj zoni Krapina Nova – Zapad. Gradnja ceste, odnosno prva faza izmje?tanja trase dr?avne ceste D 206 po?ela je 2009. godine. Vrijednost projekata i investicije je oko 32 milijuna i 460 tisu?a kuna. – Otvorenjem te ceste prilaz Poduzetni?koj zoni bit ?e lak?i, kvalitetniji i sigurniji za vo?nju, istaknuo je gradona?elnik Josip Horvat, zahvaliv?i Hrvatskim cestama koje su gotovo u potpunosti isfinancirale ovaj projekat. Tako?er, dodao je gradona?elnik, druga faza dr?avne ceste je u projektiranju i zavr?etkom te ceste grad Krapina u potpunosti ?e se osloboditi teretnog prometa. Na raskri?ju dr?avne ceste D206 i glavne ceste u zoni Krapina Nova – Zapad nazo?ili su danas otvorenju ceste i zamjenici krapinskog gradona?elnika Josip Pelin i Boris Bo?kaj, direktor Gradske plinare Krapina Zoran Smoi?, direktor Krakoma Damir Belo?evi?, predsjednik Mirko Majsec i ostali ?lanovi Mjesnog odbora Bobovje – Pristava te brojni mediji.

Spomenici i znamenitosti

Crkva Majke Bo?je Jeruzalemske na Tr?kom vrhu

Podrobniji ?lanak o temi: Crkva Majke Bo?je Jeruzalemske na Tr?kom vrhu

Crkva na Tr?kom Vrhu predstavlja jednu do najljep?ih baroknih crkava u ovom dijelu Hrvatske. Gra?ena je od 1750. – 1761. godine, a sagradili su je pobo?ni gra?ani i seljaci kao svoju zavjetnu crkvu.Crkva je sagra?ena kako bi u nju bio smje?ten ?udnotvorni Marijin kip donesen iz Jeruzalema, koji je i prije gradnje crkve pomogao mnogim ljudima u bolesti i te?ko?ama - pa su ga ljudi smatrali ?udotvornim. Crkva je posve?ena 13. kolovoza 1761. godine i do danas ona je mjesto okupljanja vjernika hodo?asnika - zavjetno mjesto. Crkva nadahnuje ljepotom svoje unutra?njosti, bogato izra?enim oltarima, umjetni?kim slikama i rijetkim orguljama majstora Antona Romera iz Graza. Uokolo crkve nalazi se cinktura gra?ena u obliku osmerokuta, a u svakom kutu je podignuta mala kula za kapelicu. Cinktura je mjesto ophoda, mjesto individualnih molitvi i priprema za duhovno izvr?enje zavjeta. Svake godine odr?avaju se pro?tenja od svibnja do listopada.

Stari grad

Od krapinske srednjovjekovne utvrde grada na bre?uljku iznad Krapine sa?uvana je samo jedna zgrada u kojoj je neko? bila stalna postava izlo?be "Hrvatski srednjovjekovni banski i saborski grad Krapina", gdje su izlo?eni pokretni arheolo?ki nalazi obuhva?eni dosada?njim iskopavanjem. Kasnije je izlo?ba premje?tena u Galeriju grada Krapine.

Rodna ku?a Ljudevita Gaja

Devetnaesto stolje?e je vrijeme stvaranja i bu?enja nacionalne svijesti i procesa integracije hrvatske nacije. Utemeljuje se hrvatski knji?evni jezik i novi pravopis. Idejni vo?a hrvatskog narodnog preporoda bio je dr. Ljudevit Gaj koji se rodio u Krapini 1809. godine. Gaj izdaje pravopis i po?inje s izdavanjem novina i knji?evnog priloga "Danice".

Galerija grada Krapine

Jedna od poznatijih ku?a izgra?enih pred kraj 19. stolje?a u Krapini je ku?a odvjetni?ke obitelji Majcen. U nju su navra?ale mnoge ugledne li?nosti: Josip Juraj Strossmayer, Ante Star?evi?, a dr. Vlatko Ma?ek bio je odvjetni?ki pripravnik kod dr. Josipa Majcena. Potomci obitelji Majcen, k?eri Zdenka i Nada poklonile su ku?u gradu da u njoj bude galerija. Galerija je otvorena povodom 800-te godi?njice postojanja grada i u njoj se odr?avaju razne izlo?be.

Nalazi?te pra?ovjeka i Muzej krapinskih neandertalaca?

Podrobniji ?lanak o temi: Muzej krapinskih neandertalaca?

Rekonstrukcija obitelji krapinskog pra?ovjeka na Hu?njakovom brdu

U paleoantropologiji nalazi fosila ljudi iz Hrvatske zauzimaju zna?ajno mjesto. Me?u njima su najzna?ajniji ostaci pra?ovjeka neandertalskog tipa iz Krapine koji je ?ivio u starom kamenom dobu. Iz naslaga polupe?ine u Krapini, Hu?njakovo brdo, sakupljeno je preko 800 komada kostiju i zubi, pa je to po broju osteolo?kih ostataka jedno od najbogatijih paleoantropolo?kih nalazi?ta u svijetu. Znanstvena obja?njenja postojanja krapinskog pra?ovjeka dao je profesor Dragutin Gorjanovi?-Kramberger nakon ?est godina iskopavanja. ?piljski ?ovjek iz Krapine bio je malenog do srednjeg rasta, niska ?ela, debelih nado?nih kostiju, jakog zubala i izbo?enog donjeg dijela lica. Poznavao je vatru, ?ivio od lova. Prona?eno je i mno?tvo fosilnih ostataka ?ivotinja: ?piljskog medvjeda, divljeg goveda, golemog jelena, lososa, dabra, nosoroga i drugih. Bio je potpuno prirodno bi?e srastao sa svojim okru?jem i svojom kulturom te nije nadilazio prirodu. Hu?njakovo brdo danas je oaza zelenila. Na otvorenom prostoru je rekonstrukcija krapinskog pra?ovjeka i njegove obitelji, kao i rekonstrukcija nekih ?ivotinja iz njegova doba. Unutar kompleksa, na brdu Josipovac, nalazi se park skulptura Forma Prima, ?etrdesetak skulptura u hrastovu drvu poznatih kipara iz na?e i susjednih zemalja. Skulpture se sjedinjuju s prirodnim okoli?em u kojem se nalaze.

Franjeva?ki samostan i crkva sv. Katarine

Podrobniji ?lanak o temi: Samostan franjevaca Provincije sv. ?irila i Metoda (Krapina)

Crkva sv. Katarine i franjeva?ki samostan stari su preko 350 godina. Stilski, gradnja krapinskog samostana pripada razdoblju ranog baroka. U samostanu postoji rijetka zbirka sakralne umjetnosti i knji?nica utemeljena 1650. godine, bogata rijetkim knjigama od kojih su najzna?ajnije tri inkunabule. Unatrag nekoliko godina u crkvi se odr?avaju koncerti sakralne glazbe.

?upna crkva Sv. Nikole

Podrobniji ?lanak o temi: Crkva sv. Nikole (Krapina)

?upna crkva sv. Nikole prvi se puta spominje se 1311. god., kasnije je razru?ena potresom u 19. stolje?u, a obnovljena je prema projektu Josipa Vanca?a na starim temeljima na prijelazu 19. u 20. st.Sv. Nikola je ujedno za?titnik grada i ?upe.

Ostalo

• Arheolo?ko nalazi?te Vuk?i?ev breg
• ?upni dvor
• Stari grad Krapina
• Park skulptura Forma Prima
• Zgrada Osnovne ?kole
• Mauzolej Halper-Radi?
• Kompleks Keglevi?

Obrazovanje

U Krapini djeluju dvije osnovne ?kole; O? August Cesarec (u sjevernom dijelu) i O? Ljudevit Gaj (u Parku Matice Hrvatske). Svaka od te dvije ?kole ima i podru?ne ?kole, koje okupljaju djecu iz okolice.

Srednja ?kola Krapina ima dugu tradiciju, a danas se u njoj izvode razli?iti nastavni programi; 3 gimnazijska (op?a, jezi?na i matemati?ka gimnazija), niz ?etverogodi?njih i trogodi?njih usmjerenih programa.

Godine 2007. godine s radom zapo?inje Veleu?ili?te Hrvatsko zagorje - Krapina sa smjerovima informatike,prometne logistike i dodan je smjer operativnog menad?menta. U Krapini djeluje i Pu?ko u?ili?te.

Udruge

• Leo klub Zagorje (www.leo-zagorje.hr)
• Odred izvi?a?a "Hrvatsko zagorje"
• ?portska Udruga "?ut" (www.sut.hr)
• ?portska Udruga "Krapina"
• DVD Krapina
• Udruga p?elara "Krapina"
• Zagorska udruga uzgajiva?a konja
• Udruga mladih Krapinjon
• Udruga saveza antifa?isti?kih boraca i antifa?ista KZ?
• Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata
• Udruga ratnih i vojnih invalida KZ?
• Udruga slijepih KZ?
• Udruga inovatora "ZA-IN"
• Udruga modelara "ZA-MOD"
• Gradsko dru?tvo Crvenog kri?a Krapina
• Udruga korisnika be?i?nih sustava KR-net (www.krnet.hr)

Ljudevit Gaj

Gradsko dru?tvo Crvenog kri?a Krapina osnovano je 7. prosinca 1885. godine. Predsjednica je bila Roza Farka?. Od te godine do danas GDCK Krapina je vrlo aktivno u svom radu. Udruga nudi Program dobrovoljnog davanja krvi, a godine 2008. godine GDCK Krapina zauzima prvo mjesto u Hrvatskoj po broju prikupljenih doza. Odr?ava i te?ajeve prve pomo?i za voza?e, za vatrogasce, za mlade? te u slu?aju povrede na radu za zaposlenike. Tako?er provodi ?Program pomo? u ku?i starijim osobama“ Ministarstva obitelji, branitelja i me?ugeneracijske solidarnosti, ?Program suzbijanja bolesti ovisnosti i smanjenja ?tete“ Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, te program Prevencija trgovanja ljudima. Udruga nudi dnevni boravak za osobe tre?e ?ivotne dobi.

• Gradski puha?ki orkestar Krapina*

?port

• Trka?ki klub Maraton Krapina
• Nogometni klub "Zagorec"
• Ko?arka?ki klub Krapina
• ?enski rukometni klub "Zagorec"
• ?ahovski klub "Krapina"
• Teniski klub "Zagorec"
• Stolnoteniski klub "Zagorec"
• Klub borila?kih sportova "Krapina"
• Planinarsko dru?tvo "Strahinj?ica"
• Malonogometni klub "Auto - Kre?o Krapina"
• ?portski plesni klub "Habanera"

?ahovski klub Krapina od 2014. organizira pojedina?ni brzopotezni ?ahovski turnir "Memorijal Miljenka Medi?a" u znak sje?anja na svojeg dugogodi?njeg ?lana, dobrog prijatelja i izvrsnog ?ahistu FIDE-majstora Miljenka Medi?a. Turnir se rejtingira za me?unarodnu brzopoteznu listu. Memorijal se odr?ava uz Tjedan kajkavske kulture i Dane krapinskog sporta. Na turniru sude Mirjana Medi?, Radmila ?valjek i Aleksandar ?valjek.

Kultura

• Tjedan kajkavske kulture
• Krapinafest

Poznate osobe

• ?tefan Fu?ek
• Mikula Gorup
• Ljudevit Gaj
• Mirko Grmek
• Slavko Puljek
• Dragojlo Ku?lan
• Ernest Toma?evi?
• Rudolf Valdec
• Vilibald Sluga
• Janko Leskovar
• Josip Runjanin
• Janko Leskovar
• Ksaver ?andor Gjalski
• Franjo Bartu?
• Stjepan Vukovinski
• Vuk Ki?
• Marko Ki?
• Lovro Sirnik
• Mirko Osli?
• Josip Seissel

Vidi jo?

• Grb Krapine

Unutarnje poveznice

• Kulturno-povijesna cjelina grada Krapine, za?ti?eno kulturno dobro

Vanjske poveznice

• Slu?bene stranice
• Nalazi?te pra?ovjeka