名姝第一季未删减百度云在线观看 v1.0 高清版
Rudarstvo | |
![]() Rotorni bager | |
Znanstveno polje | Rudarstvo, nafta i geolo?ko in?enjerstvo |
---|---|
Znanstveno podru?je | Tehni?ke znanosti |
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj |
Rudarstvo obuhva?a pronala?enje i va?enje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih le?i?ta u Zemljinoj kori.
Rudarski proizvodi (to su mineralne sirovine) su temeljna poluga za cijelu industriju, pa je osnovna zada?a rudarstva da proizvodi i dostavlja industriji potrebne koli?ine mineralnih sirovina, koje se izravno koriste ili daljnjim postupcima prerade prera?uju u poluproizvode koje ostale industrijske grane koriste pri izradi kona?nog proizvoda.
Tragovi rudarske i metalur?ke aktivnosti iz staroga vijeka dokazuju da je rudarstvo starih civilizacija bilo vrlo razvijeno.
Otkopavanje i dobivanje zlata razvija se u starom Egiptu (4000 g.pr. Kr.), otkuda potje?e i prva rudarska karta na kojoj je ucrtan rudnik zlata iz doba Ramzesa II.
Po?eci rudarenja su pronala?enje i otkopavanje nalazi?ta soli (u Salzkammergut-u u Austriji), i kremena kresivca koji se koristio za paljenje vatre (3000 g.pr. Kr. - neolitik).
U IX st.pr. Kr. radili su rudnici srebra u Laurionu u Gr?koj.
U rimskom razdoblju rudarenje je bilo vrlo sna?no u svim rudonosnim podru?jima Carstva. S propadanjem Rimskog Carstva dolazi i do zamiranja rudarstva koje u V st. gotovo nestaje.
U srednjem vijeku prvi su se po?eli baviti rudarstvom Slaveni (?e?ka VIII. i IX. st.).
Dobivanje ugljena po?inje u Velikoj Britaniji u IX. st., u Njema?koj u X. st.
1507.- uvedena prva mokra separacija u Altenbergu u Njema?koj.
1557.- ?uveni montanist G. Agricola je objavio prvu knjigu o rudarstvu, geologiji i metalurgiji "De re metallica" - "O metalima" u XII svezaka.

1559.- probijeno vertikalno rudarsko okno dubine 513 m.
U XVI st. u Njema?koj i Engleskoj prijevoz iskopane rude konjima koji su vukli ?eljezne vagonete na tra?nicama.
1627.- izvedeno prvo miniranje crnim barutom u podzemnom rudniku u Slova?koj.
1680.- drvene tra?nice prvi put su uvedene u rudniku.
Po?etkom XVIII. st. po?inje se rje?avati osnovni problem (odvodnjavanje rudnika) pri prodiranju u ve?e dubine, i to parnim strojem, koji je prvotno konstruiran za rudarske potrebe podizanja vode.
1712.- engleski Ing. T. Newcomen napravio prvi atmosferski parni stroj koji je stavljao u pokret rudni?ku pumpu koja je slu?ila za izbacivanje podzemne vode iz ugljenokopa kod Birminghama ("Dizanje vode pomo?u vatre.").
1768.- ?kotski Ing. J. Watt konstruirao je prvi djelotvorni parni stroj koji je ozna?io prekretnicu u razvitku rudarstva i omogu?io iskori?tavanje prirodnih resursa do neslu?enih razmjera.
1814.- engleski Ing. G. Stephenson konstruirao je prvu parnu lokomotivu koja je mogla brzinom od 5 km/h vu?i nekoliko rudni?kih vagoneta.
1816.- engleski kemi?ar H. Davy konstruirao je rudarsku sigurnosnu svjetiljku koja je slu?ila za rasvjetu u rudniku, ali i za detektiranje opasnih koncentracija plina metana.
1859.- E. L. Drake je izveo prvu bu?otinu dubine 21 m za pridobivanje nafte u podru?ju Titusvillea u Pennsylvaniji.
1867.- ?vedski kemi?ar A. Nobel pronalazi dinamit.
Osnovni rudarski alati (?eki? i dlijeto), nisu se nimalo promijenili od najstarijih vremena pa sve do po?etka XIX st.!!!
1873.- prva bu?ilica na komprimirani zrak.
1882.- primjena prve elektri?ne lokomotive u jamskom transportu u jednom njema?kom rudniku soli.
1882.- u rudniku "Trafalgar" u Engleskoj postavljena prva pumpa na elektri?ni pogon.
XX. st. je razdoblje visokog stupnja tehnike rudarstva – donosi nova dostignu?a i uvodi se nova mehanizacija u rudnike. Strojevi su specijalizirani za odre?ene tehnolo?ke radnje: otkopavanje, utovar, transport.
1901.- Ing. Antun Lu?i? otkrio je u Texasu na dubini od 374 m prvi veliki izvor nafte na svijetu.
1912.- u rudnicima u V. Britaniji uvedena je signalizacija uzdu? rudni?kih hodnika.
Sredinom XX st. uvodi se elektronika i automatika u rudarstvo.
Sasi kao vrsni rudari dolaze u XIII st. u na?e rudnike da unaprijede na?e rudarstvo. Podru?ja stare rudarske djelatnosti u Hrvatskoj su Zrinska gora (XV st.), Samoborsko gorje (XVI st.) i Medvednica (XVII st.). To su polimetalni rudnici olova, bakra i srebra.
Za mleta?ke vladavine na podru?ju Labina u Istri zapo?inje rudarska djelatnost i odvija se neprestano sve do 1999. godine kada je zatvoren posljednji rudnik kamenog ugljena u Tupljaku. Ugljen se kopao u jamama Ra?a, Strmac, Labin, Potpi?an, Ripenda i Tupljak. Najve?a proizvodnja ostvarena je 1942. godine kada je otkopano 1,158.000 tona ugljena. U Istarskim ugljenokopima tada je bilo zaposleno 10.470 radnika. Procjenjuje se da je iz bazena Istarske ugljenosne sinklinale od po?etka rudarenja do zatvaranja posljednje jame u Tupljaku otkopano oko 39,061.000 tona ugljena.

Osnovni predmet rudarstva je dobivanje mineralnih sirovina.
- Mineralne sirovine dijele se u 7 osnovnih skupine:
- 1. metalne mineralne sirovine ili rude
- 2. nemetalne mineralne sirovine
- 3. energetske mineralne sirovine
- 4. arhitektonsko-gra?evni kamen
- 5. geotermalne i mineralne vode
- 6. sve vrste soli
- 7. tehni?ko-gra?evni kamen, pijesci i ?ljunci
- 1. metalne mineralne sirovine ili rude
Podru?je rada u rudarstvu obuhva?a:
- 1. Istra?ivanje budu?eg le?i?ta (koriste?i geofizi?ke metode; pokusno, istra?no, rudarsko-geolo?ko bu?enje)
- 2. Eksploatacija (pridobivanje) mineralne sirovine
- 3. Oplemenjivanje ve? iskopane mineralne sirovine (u oplemenjiva?kom postrojenju odn. separaciji) kojim odstranjujemo jalovu komponentu mineralne sirovine
Rudarstvo se obzirom na radni prostor dijeli na tri grane:
- Povr?insko pridobivanje mineralnih sirovina zna?ajnije se po?elo primjenjivati tek u XX st. Ovaj na?in pridobivanja primjenjuje se za mineralne sirovine koje se nalaze relativno blizu zemljine povr?ine.
- Eksploatacija le?i?ta povr?inskim kopom odvija se u 2 radne faze:
- - raskrivanje rudnog tijela
- - otkopavanje rudnog tijela
- - raskrivanje rudnog tijela

- Osnovne tehnolo?ke operacije na povr?inskom kopu su:
- - bu?enje minskih bu?otina i miniranje eksplozivom
- - otkopavanje raznim bagerima (ka?ikarima, vedri?arima, glodarima)
- - transport mineralne sirovine (?eljeznicom, kamionima, trakama, ?i?arom)
- - oplemenjivanje mineralne sirovine
- - odlaganje jalovine
- - bu?enje minskih bu?otina i miniranje eksplozivom
- Otkopavanje rudnog tijela izvodi se u obliku eta?a. Dimenzije i raspored eta?a uvjetovani su prilikama u le?i?tu, fizi?ko-mehani?kim svojstvima korisne mineralne sirovine i jalovine, kapacitetom proizvodnje i mehanizacije.

- Jamsko pridobivanje se primjenjuje za dobivanje mineralnih sirovina koje se nalaze u dubljim dijelovima Zemljine kore.
- Jamsko pridobivanje je mnogo zahtjevnije od povr?inskog pridobivanja jer osim osnovne djelatnosti kopanja, zahtijeva ?itavu vrstu mjera koje treba da osiguraju siguran rad kao ?to je: ventilacija, podgra?ivanje (djelomi?no ili potpuno), crpljenje vode, otkrivanje prisutnosti ?tetnih plinova i za?titu zaposlenih rudara od njih, poseban na?in transporta mineralne sirovine.
- Osnovne tehnolo?ke operacije u jami su:
- - bu?enje minskih bu?otina i miniranje eksplozivom
- - strojno dobivanje sa sa sjeka?icama, kombajnima i blanjalicama
- - transport i izvoz mineralne sirovine na povr?inu
- - bu?enje minskih bu?otina i miniranje eksplozivom
- Glavna operacija u tehnolo?kom procesu pridobivanja korisne mineralne sirovine je otkopavanje na koje utje?u sljede?i faktori: geolo?ki uvjeti, hidrolo?ke i hidrogeolo?ke prilike, geomehani?ka svojstva mineralne sirovine i prate?ih stijena, kvaliteta mineralne sirovine (rude) i dubina zalijeganja le?i?ta.

- Pridobivanje nafte, prirodnog plina i vode obavlja se bu?otinama koje se?u do dubina na kojima se nalazi nafta, plin ili voda.
Rudarstvo je veoma opse?na i kompleksna grana tehnike jer osim svojih u?ih znanstvenih disciplina obuhva?a izu?avanje gotovo svih prirodnih znanosti (kao npr. matematika, fizika, kemija i geologija), i ve?inu primijenjenih znanosti (kao npr. strojarstvo, elektrotehnika, elektronika, ra?unarstvo, gra?evinarstvo i geodezija), nekih interdisciplinarnih znanosti (kao npr. in?enjerstvo za?tite okoli?a i geotehnika) i dru?tvenih znanosti (ekonomija, pravo, sociologija).
- 1. Mineralna sirovina je nacionalno blago
- 2. Neobnovljivost rudnih rezervi
- 3. Lokacijska predisponiranost mineralne sirovine
- 4. Upotrebna vrijednost mineralne sirovine
- 5. Ekolo?ki utjecaj rudarskih radova na okoli?
Pozdrav "Sretno!" kojim se pozdravljaju rudari u podzemlju jer "dobar dan" ili "dobra ve?er" nemaju smisla, kad u podzemlju vlada vje?na tama. Ovaj pozdrav je vi?e od pozdrava jer je u njemu sadr?ana ?elja da rudar ?iv iza?e iz jame.
?eki? i dlijeto bili su do po?etka XIX st. najva?nije oru?e rudara, a danas predstavljaju simbol rudarske struke i oznaku za rudnik na zemljopisnoj karti.

Sve?anost "Skok preko ko?e" kojom se mladi rudari primaju u ?asni rudarski stale?.
Rudarska sigurnosna svjetiljka koju je 1816. konstruirao H. Davy za rasvjetu u rudniku, ali i za rano detektiranje plina metana. Spasila je ?ivot nebrojenim rudarima.
Sve?ano odijelo koje rudari nose na proslavama i u drugim sve?anim prilikama.
Rudarska himna koju rudari pjevaju u sve?anim prilikama.
Sv. Barbara je za?titnica rudara i svih onih kojima prijeti opasnost od iznenadne smrti ili stradavanja. Rudari u njenu ?ast postave kipi? na ulazu u rudnik.
Rudarska zastava sastoji se od dvije boje: zelene i crne. Zelena ozna?ava nadu da ?iv iza?e? iz rudnika, a crna predstavlja vje?nu tamu i mrak u podzemlju.
Predvi?anja o brzom iscrpljenju ?vrstih mineralnih sirovina nisu se ostvarila ve? su prona?ene nove rezerve deficitarnih sirovina, (ovo se ne odnosi na naftu i plin ?ije su procijenjene rezerve puno manje) tako da ?e rudarstvo i u budu?nosti namirivati potrebe industrije za mineralnim sirovinama, pri ?emu ?e biti veliki naglasak na za?titu okoli?a.
Rudarstvo u budu?nosti ne?e biti samo orijentirano na otvaranje novih rudnika ve? ?e odlagali?ta otpada biti sve va?niji izvor sirovina (sekundarne sirovine) koje ?e se reciklirati i ponovno koristiti u izradi novih proizvoda. Recikliranje sirovina smanjit ?e potrebu za otvaranjem novih rudnika, ?ime ?e se ?uvati okoli? i sniziti cijene finalnim proizvodima.
Osim klasi?nih na?ina pridobivanja mineralnih sirovina primjenjivat ?e se i indirektne metode pridobivanja, posebno za siroma?nija le?i?ta.
Kod ovih metoda ?e se pomo?u bu?otina pristupiti le?i?tu te fizikalno ili kemijski djelovati na njega.
Neke od ovih metoda su:
- 1) Metode hidrauli?nog dobivanja ?vrstih mineralnih sirovina kroz bu?otine (npr. ugljen, uljni ?kriljci, boksit, fosforit i dr.)
- 2) Metoda podzemnog izlu?ivanja korisnog metala iz rude "in situ"
- 3) Metoda uplinjavanja ugljenih slojeva "in situ"
- 4) Otplinjavanje le?i?ta ugljena od metana
- 5) Dobivanje sumpora, soli i kalija
Sve vi?e se razmatra i mogu?nost va?enja korisnih mineralnih sirovina s morskog dna, pa ?ak i ispod njega jer se velike rezerve vrijednih mineralnih sirovina nalaze ispod dna svjetskih oceana koji ?ine ? Zemljine povr?ine.
U suvremenom rudarstvu povr?insko pridobivanje ima prioritet u odnosu na podzemno pridobivanje jer ima zna?ajne prednosti kao ?to su skoro potpuno iskori?tenje le?i?ta (cca. 95%) i mogu?nost potpune mehanizacije i automatizacije tehnolo?kog procesa pridobivanja korisne mineralne sirovine. Uvjeti rada na povr?inskom kopu su daleko povoljniji za rad ljudi i strojeva od rada u podzemlju. Rad u podzemnom rudniku je veoma naporan, zbog ?ega rudarska znanost ?ini velike napore da u podzemnim rudnicima rade jedino strojevi-automati (roboti), koje bi ljudi nadzirali pomo?u ra?unala s povr?ine Zemlje. Zbog toga ?e strojarstvo, elektronika i ra?unarstvo u budu?nosti imati veliki izazov za uvo?enje potpuno automatiziranih robota u rudnike i osloba?anje rudara od te?kog i opasnog rada u podzemlju.
- Rudarsko-geolo?ko-naftni fakultet u Zagrebu
- Udruga hrvatskih rudarskih in?enjera
- Rudarsko-geolo?ko-naftni zbornik
- Ostali projekti
![]() | Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Rudarstvo |
- Mre?na mjesta
- rudarstvo Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr
- Udruga hrvatskih rudarskih in?enjera Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 14. listopada 2015. (Wayback Machine)
- Rudarstvo.com Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 11. rujna 2017. (Wayback Machine)
- Rudarstvo Hrvatska tehni?ka enciklopedija, portal hrvatske tehni?ke ba?tine. LZMK
- Rudarski objekti i postrojenja Hrvatska tehni?ka enciklopedija, portal hrvatske tehni?ke ba?tine. LZMK