西安首家医疗志愿服务基地将在西安市儿童医院设立
Yuracaré (Yurucare, Yurakaré, Yurujure, Yurucari, Enete, Cuchi, Yura).- Bolivijsko sjedila?ko pleme lovaca i ratara nastanjeno u ?umovitim predjelima izme?u Río Beni i Rio Mamoré na rijekama Chaparé, Chimoré, Sécure, Chipiriri, Ichilo i Isibore (departmani Cochabamba i Beni). Ovi Indijanci opisani su kao visoki ljudi, svijetle puti, gotovo poput ?panjolaca i tamnih o?iju. Lica su im ovalnog oblika s orlovskim nosom, ?ene veoma lijepe.
Yuracaré su izvrsni lovci i ratnici i uzgajiva?i kukuruza i manioke. Bili su organizirani po obiteljima bez ikakvog oblika uprave, poligamije nije bilo. Djeci su davali potpunu slobodu i nikada ih nisu ka?njavali, ali su ih ponekad ubijali da ih se oslobode. Odije?a Yuracara ra?ena je od kore drveta, nalik pon?u i oslikanim geometrijskim uzorcima. Populacija 3,700 (2005.).
Yuracaré Jezik ?lan je i jedini predstavnik porodice Yuracarean. Dijalektima mansinyo, oromo i soloto govorile su istoime grupe Mansi?o, Soloto i Oromo. Skupinu Oromo istrijebili su Mansi?o Indijanci.[1]
Sela u kojima ?ive nalaze se na podru?jima op?ina Villa Tunari, Chimoré i Puerto Villarroel u provincijama Chapare, Carrasco i Moxos, to su. viz.: Ibare, Nueva Cotoca, Galilea, La Misión, La Boca, Santa María, Puerto Cochabamba, Nueva Esperanza i druga.[2]
Yuracare populacija iznosila je 1.500 (1800.), da bi 1900. spala na svega 1.000, a u novije vrijeme se pove?ala na preko 2.500
?uma je dom Yuracaré Indijancima. Ona ih hrani pa su i mnogi mitovi vezani uz nju. Svi plodovi do kojih oni dolaze u ?umi, zahvaljuju jednom pre?ivjelom ?ovjeku, koji je iza?ao iz jame, ispod zemlje, nakon ?to je jedan zao duh zapalio svu ?umu, ljude i ?ivotinje. Kada se izvukao van, zao duh se smilovao nad pre?ivjelim i pretvorio se u dobro?initelja. Dade pre?ivjelom ?aku sjemenja. Ovaj to zasadi i niknu 'prekrasna ?uma'.
- Bolivia: El Pueblo Indígena Yuracaré Bolivia: El Pueblo Indígena Yuracaré;
- YuracareYuracare Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 12. velja?e 2006. (Wayback Machine)