陕西对药品生产企业实施质量安全责任约谈制度

Belize Belize | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Sub umbra floreo (latinski, "cvjetam u sjeni") | |||||
Himna Land of the Free | |||||
![]() Polo?aj Belizea | |||||
Glavni grad | Belmopan | ||||
Najve?i grad | Belize City | ||||
Slu?beni jezik | engleski | ||||
Dr?avni vrh | |||||
- Kralj | Karlo III. Generalna guvernerka Froyla Tzalam | ||||
- Predsjednik Vlade | Johnny Brice?o | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 21. rujna 1981. | ||||
Povr?ina | 146. po veli?ini | ||||
- ukupno | 22.966 km2 | ||||
Stanovni?tvo | |||||
- ukupno (2003) | 266.440 | ||||
- gusto?a | 12/km2 | ||||
Valuta | belizejski dolar (100 cent) | ||||
Pozivni broj | 501 | ||||
Vremenska zona | UTC -6 | ||||
Internetski nastavak | .bz |
Belize je mala srednjoameri?ka dr?ava na obali Karipskog mora. Grani?i s Meksikom na sjeveru i Gvatemalom na zapadu i jugu. S 266.440 stanovnikom na 22.966 km2 teritorija, najrje?e je naseljena dr?ava Srednje Amerike (12 stanovnika po km2).
U Belizeu se razvila civilizacija Maja. Njeni po?eci se?u 1500 g. prije Krista, a maksimum dosti?e oko 900. poslije Krista. Prvi Europljani dolaze po?etkom 16. stolje?a. Nakon razdoblja piratstva Belize postaje kolonijom Ujedinjenog Kraljevstva krajem 18. stolje?a. Ostaje kolonijom sve do 1981., a i danas je ?lanica Commonwealtha. Do 1973. nosio je ime Britanski Honduras. Belize je 1981. stekao neovisnost, a u etni?kom i kulturnom pogledu ima vi?e zajedni?kog s Karibima nego sa zemljama kopnenog dijela Srednje Amerike.
U unutra?njosti Belize ima dugu granicu s Gvatemalom, ?to predstavlja velik problem jer Gvatemala i dalje zahtijeva znatan dio teritorija Belizea. U vi?e navrata je dolazilo do teritorijalnih nesuglasica s Gvatemalom koja je priznala Belize tek 1992. Zbog toga je u zemlji britanski garnizon od nekoliko tisu?a vojnika.

U Belizeu, si?u?noj srednjoameri?koj dr?avi, nalazi se Koraljni greben Belizea koji je po veli?ini drugi u svijetu. Koraljni greben dug 282 kilometara sastoji se od tisu?a si?u?nih koraljnih oto?i?a, poznatih kao cay. Obrasli uglavnom kokosovim palmama, mangrovim drvetom i mo?varama, cayevi svake godine privla?e tisu?e turista, osobito ronioce, pliva?e i ljubitelje podvodnog ribolova koji u?ivaju u ?istim vodama. Koraljni greben Belizea je vitalno ribolovno podru?je i najve?e turisti?ko odredi?te Belizea i svake godine posjeti ga oko 260.000 ronioca iz cijeloga svijeta.[1]
Planine Maja jedino su gorsko podru?je u zemlji; obalna su podru?ja ravna i mo?varna, s lagunama i rje?icama. Ve?i dio zemlje pokrivaju ?ume, iako su posljednjih godina smanjene sje?om tvrdoga tropskog drveta i kr?enjem radi dobivanja obradive zemlje. Obalna podru?ja Belizea povremeno zahva?aju orkani. Najrazorniji orkan bjesnio je tada?njim glavnim gradom Belize Cityjem 1961. godine. Pusto?enje koje je izazvao urodilo je odlukom da se Belmopan, gradi? u unutra?njosti, proglasi glavnim gradom.
Nacionalna ptica Belizea je tukan duginog kljuna.
Zna?ajnije morske luke za me?unarodni promet su Belize City, Corozol, Punta Gorda i Big Creek.

Ekonomija Belizea temelji se na poljoprivredi, a u novije vrijeme va?no mjesto dobiva turizam (ronjenje). Proizvode se uglavnom ?e?er, limun i banane. U poljodjelstvu je zaposlena ve?ina pu?anstva, mnogi u proizvodnji ?e?erne trske, najva?nije izvozne kulture u zemlji. Uzgajaju se tako?er vo?e i povr?e, ali je trgovina drvetom koja je nekada bila od presudne va?nosti, posljednjih godina znatno opala. To pogoduje ?ivotinjskom svijetu zemlje jer su o?uvane postojbine 5 vrsta ma?aka: ozelota, jaguarundija, margaja, pume i jaguara. Tapiri, jeleni i brojne vrste ptica tako?er se mogu na?i u rijetko napu?enim ?umskim predjelima. Kulture kao ?to su kukuruz, grah i ri?a lokalno stanovni?tvo uzgaja za svoje potrebe na malim parcelama koje ne potpadaju pod nadzor stranih tvrtki koje proizvode ?e?er. Turizam sada daje zna?ajan doprinos gospodarstvu: ru?evine kod Altun Ha iz razdoblja Maja, spektakularni koraljni greben i nezaga?ena priroda privla?e posjetitelje iz brojnih krajeva svijeta.
Ve?ina stanovni?tva su potomci mje?anaca Maja i europskih doseljenika (mestici), 25% afri?kog i kreolskog porijekla, 10% Maja, te ne?to Europljana, Indijaca, Kineza i dr.
- ↑ Roger Harrabin, Reef at forefront of CO2 battle, BBC News, Belize, 12. lipnja 2006. (engl.) Posje?eno 24. o?ujka 2011.