奔驰失控迷云：封车运往郑州 第三方检测机构还未定

Ovo je glavno zna?enje pojma Kanada. Za druga zna?enja pogledajte Kannada.

Kanada Canada
Zastava Grb
Geslo A Mari Usque Ad Mare (hrv. Od mora do mora)
Himna O Canada God Save the King
Polo?aj Kanade
Glavni grad	Ottawa
Slu?beni jezik	engleski i francuski
Dr?avni vrh
- Vrsta	monarhija
- Kralj	Karlo III. generalna guvernerica Mary Simon
- Predsjednik Vlade	Mark Carney
Neovisnost	1. srpnja 1867. (BNA Akt) 11. prosinca 1931. (Priznanje)
Povr?ina	2. po veli?ini
- ukupno	9.984.670 km2
- % vode	8,62 %
Stanovni?tvo	38. po veli?ini
- ukupno (2018.)	36.953.765
- gusto?a	4/km2
BDP (PKM)	procjena 2005.
- ukupno	$1,105 milijardi (11)
- po stanovniku	$34,273 (7)
Valuta	kanadski dolar (CAD) (100 centa)
Pozivni broj	+1
Vremenska zona	UTC od ?3.5 do ?8
Internetski nastavak	.ca

百度 银行以后就做代销，子公司发行资管产品，区别开来。

Kanada je, s povr?inom od 9?984?670 km2, druga najve?a dr?ava na svijetu po povr?ini. Nalazi se na sjeveru sjevernoameri?kog kontinenta, grani?i sa SAD-om na jugu i sjeveru (Aljaska), na zapadu izlazi na Tihi ocean, a na istoku na Atlantski ocean. Glavni grad Kanade je Ottawa. Toronto je glavno gospodarsko sredi?te, a ostali va?ni gradovi su Montréal (najve?i grad francuske Kanade), Vancouver i Calgary. Prema podacima iz 2022. ima 38?660?730 stanovnika (4,2 stan./km2).

Kanada je nastala kao unija britanskih kolonija na sjevernoameri?kom kontinentu. Kao federalna unija sa statusom dominiona sastoji se od deset provincija i tri teritorija. Kanada je 1867. na miran na?in dobila samostalnost od Velike Britanije.

Kanada je parlamentarna demokracija i ustavna monarhija s kraljem Karlom III. kao monarhom. Multikulturalna je dr?ava s dva slu?bena jezika: engleskim i francuskim. Jedna je od zemalja s najrazvijenijim gospodarstvom. Temelj gospodarstva ?ine velika prirodna bogatstva i trgovina, posebice sa SAD-om u sklopu NAFTA-e, te je ?lanica G7 i NATO-a.

Povijest

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Kanade

Starosjedioci su Indijanci, a na sjeveru zemlje Eskimi. Ve? oko 1000. godine Vikinzi su dosegli do isto?nih obala Kanade. Od 1534. – 1536. zaposjeo je francuski pomorac Jacques Cartier podru?je oko St. Lawrencea (tvz. Nova Francuska). Samuel de Champlain prodire 1603. – 1635. u unutra?njost i kolonizira zemlju (Newfoundland, Nova Scotia, Québec). Prvo trajno europsko naselje je Port Royal kojeg su osnovali Francuzi 1605. godine. Glavnu gospodarsku granu u to vrijeme ?ini trgovina krznom, a ugro?avaju je nizozemski kolonisti iz New Amsterdama (poslije New York) 1612. – 64. kao i Englezi koji su zaposjeli podru?je oko Hudsonova zaljeva na sjeveru (1668. – 69.).

Zbog borbe za teritorijem i trgovine krznom u razdoblju od 1689. i 1763. izbija nekoliko ratova izme?u Francuza, Britanaca i Indijanaca. Utrechtskim mirom 1713. Francuska je izgubila Newfoundland, Novu Scotiju te prava na Hudsonov zaljev. Pari?kim mirom 1763., nakon Sedmogodi?njeg rata (Francusko-indijanski rat) Francuska gubi i ostatak Kanade. Nakon Ameri?kog rata za neovisnost oko 50 000 britanskih rojalista nalazi uto?i?te u Kanadi. Od 1791. Kanada je podijeljena na Donju Kanadu (Québec) i uglavnom francusko podru?je te Gornju Kanadu (Ontario) – naseljenu britanskim rojalistima izbjeglim iz SAD-a (1783. – 1784.).

Godine 1812. Kanada je popri?te rata izme?u SAD-a i Britanskog Carstva, a njezina uspje?na obrana imala je dugotrajne posljedice. Kanada je ostala pod britanskom Krunom te je izgra?eno jedinstvo me?u njezinim stanovnicima. Nizom sporazuma izme?u SAD-a i Kanade zavladao je mir. Od tada zapo?inje velika imigracija Britanaca i Iraca prema Kanadi. Pobunom iz 1837. tra?ena je vlada, ali pobuna propada. Godine 1840. Kana?ani se ujedinjuju u federalnu koloniju Ujedinjenu Provinciju Kanadu. Nakon ?to je sa SAD-om dogovoreno da 49. sjeverna paralela ?ini granicu, Britanci na zapadu osnivaju dvije kolonije: Koloniju Otok Vancouver i Koloniju Britanska Kolumbija, koje su bile odvojene od Ujedinjene Provincije Kanade.

Animirana karta koja pokazuje razvoj i rast kanadskih provincija i teritorija

Godine 1867. progla?ena je federalna unija Kanade sa statusom dominiona s ?etiri provincije: Ontario, Québec, Nova Scotia i New Brunswick. Do 1878. u dominion Kanadu je uklju?en cijeli britanski teritorij Sjeverne Amerike (Osim Newfoundlanda). U drugoj polovici 19. stolje?a osnivaju se politi?ke stranke: konzervativna (1854.) i liberalna (1873.). Gospodarski prosperitet izazvao je u prvim desetlje?ima 20. st. veliko useljavanje, u prvom redu iz Velike Britanije i Irske, a velik broj useljenika je do?ao i iz ostatka Europe.

Kanada je sudjelovala u Prvom i Drugom svjetskom ratu na strani Velike Britanije, postav?i nakon Prvog svjetskog rata neovisna (Potpisnica sporazuma u Versaillesu, ?lanica Lige naroda), a Westminserskim statutom iz 1931. i formalno neovisna dr?ava, ?lanica britanskog Commonwealtha. Kona?ne je granice dobila 1949. priklju?enjem Newfoundlanda. Me?u osniva?ima je NATO-a 1949. godine. Odr?ana je politi?ka stabilnost, a vode?e postaju Liberalna stranka i Progresivna konzervativna stranka. Tijekom 1960-ih i 1970-ih u pokrajini Québec separatisti?ke skupine povremeno izvode bomba?ke napade. Zakonodavna vlast Kanade sastoji se od tri dijela: kralja, odnosno generalnog guvernera koji je predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 ?lanova Parlamenta izabiru direktno gra?ani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.

Premijer Pierre E. Trudeau (na vlasti 1968. – 1979. i 1980. – 1984.) nastojao je smanjiti utjecaj SAD-a na kanadsko gospodarstvo. U doba premijera Martina B. Mulroneya (1984. – 1993.) sa SAD-om je 1989. postignut sporazum o slobodnoj trgovini, a 1992. zaklju?en je Sjevernoameri?ki sporazum o slobodnoj trgovini (NAFTA). Potkraj 1995. Québecu je priznata dru?tvena zasebnost na osnovi francuskog jezika i kulture, a nizom zakona 2000. ote?ana mu je mogu?nost odcjepljenja. Premijer Kanade je od 2025. godine Mark Carney.

Politika

Karlo III.

Mark Carney

Kanada je ustavna monarhija s kraljem Karlom III. Nju od 2021. godine predstavlja 30. generalna guvernerka Mary Simon, prva indijanska generalna guvernerka. Kanada je tako?er i konfederacija s parlamentarnom demokracijom.

Predsjednik Vlade je od 14. o?ujka 2025. Mark Carney, vo?a Liberalne stranke. Premijersko mjesto pripada lideru stranke koji mo?e odr?ati povjerenje u Kanadskom parlamentu. Vladu ?ine Federalna ministarstva koje bira premijer me?u ?lanovima svoje stranke koje su zastupljene u Parlamentu. Vladu formalno potvr?uje generalni guverner. Izvr?na vlast je u rukama premijera i vlade.

Kanadski federalni parlament kao zakonodavna vlast sastoji se od tri dijela: kralja odnosno generalnog guvernera koji je predstavlja, Senata i Parlamenta. Guverner, na prijedlog kanadskog premijera imenuje 105 zastupnika u Senat. 308 ?lanova Parlamenta izabiru direktno gra?ani na izborima. Svaki zastupnik se izabire u jednom izbornom okrugu.

Glavne politi?ke stranke u Kanadi su: Konzervativna stranka (spoj Kanadske alijanse i Napredne konzervativne stranke, vo?a Rona Ambrose), Liberalna stranka (vo?a Mark Carney), Nova demokratska stranka (vo?a Tom Mulcair), Bloc Québécois (vo?a Rhéal Fortin) i Zelena stranka (vo?a Elizabeth May).

Zemljopis

Oko 5/6 kanadskog teritorija obuhva?aju nizine i pobr?a, koja se pru?aju od gorja Appalachian i poluotoka Labradora na istoku do planinskih lanaca na zapadu. Reljef ni?eg dijela Kanade nastao je u ledeno doba erozijom tla pa je zbog toga staro kamenje zaobljeno i golo te mjestimice pokriveno morenama (kamenjem koje nagomilavaju ledenjaci). Najstariji dio Kanade, tzv. Kanadski ?tit ili Laurentski ?tit. Sredi?nji, a ujedno i najni?i dio ?tita potopljen je Hudsonovim zaljevom. Jugozapadno od Zaljeva nalaze se 600 – 700 m visoki ravnjaci (prerijske ravnice) koji se pru?aju do podno?ja Stjenjaka (Rocky Mountains). Najvi?i vrh Kanade, Mount Logan (5959 m), nalazi se u podru?ju granice s Aljaskom (SAD-om). Nepregledna Kanada ima raznolik reljef koji dijelimo na 7 osnovnih cjelina:

• Kordiljeri su lanac mladih nabranih planina ?iji vrhovi dopiru do 4000 metara. Klimatski su nepovoljni i nema uvjeta za proizvodnju hrane pa su rijetko naseljeni.
• Isto?no od Kordiljera su prostrani travnjaci, prerije, s plodnim tlom za uzgoj ?itarica. Klima je stepska s o?trim dugim zimama i toplim ljetima s prodorima toplog zraka s juga. U Alberti su prona?eni izda?ni izvori nafte i plina.
• Kanadski ?tit prekrivaju najstarije stijene svijeta koje su tijekom geolo?ke povijesti Zemlje djelovanjem endogenih sila i egzogenih procesa zaravnjene. U tako starim stijenama ima mnogo ruda, povr?inom dominira crnogori?na ?uma koja se rasprostire u pojasu ?irokom 1500 km.
• Niska, ?umovita i mo?varna obala Hudsonova zaljeva rijetko je naseljena.
• Nizina rijeke St. Lawrence u kanadskim je okvirima malo podru?je, ali tu ?ivi najvi?e stanovnika. To je gospodarsko sredi?te s najve?om koncentracijom gradova. Klimatski je najpovoljnija za naseljavanje, a naj?e??e su bjelogori?ne ?ume breze i javora. Crveni javorov list amblem je na kanadskoj zastavi jer su te ?ume u jesen ostavljale sna?an dojam na europske doseljenike.
• Apala?i (Appalachian) su staro gromadno gorje obraslo bjelogoricom, a Kanadi pripada samo mali sjeverni dio.
• Unutar polarnog kruga nalaze se arkti?ki otoci koji su 10 mjeseci pod snijegom gdje temperature zimi padaju ispod –50 °C. Naseljeni su Eskimima, a otkrivena su nalazi?ta nafte i plina.

Reljef je u pleistocenu oblikovao ledeni pokrov, ?to se najbolje mo?e vidjeti po brojnim jezerima koja je za sobom ostavio ledeni pokrov.

Klima

Ve?i dio Kanade nalazi se u sjevernom umjerenom pojasu te u tom dijelu zemlje prevladava snje?no-?umska klima. Krajnji sjever Kanade pripada sjevernom polarnom pojasu u kojem je polarna klima i klima vje?nog leda. Klimatski je najpovoljniji dio pacifi?kog primorja, podru?je Velikih jezera i dolina rijeke St. Lawrence.

Temperature

U krajnjem sjevernom dijelu Kanade prosje?na temperatura u sije?nju je od –32° do –38 °C (minimalne temperature dose?u i –64 °C). U isto?nom i zapadnom primorju prosje?ne sje?anjske temperature mnogo su bla?e, na Newfoundlandu od –5° do –10 °C, a u primorju Tihog oceana od 1° do 4 °C. Ove su temperature uvjetovane time ?to je zimi glavnina Kanade pod utjecajem hladnih zra?nih masa. Prosje?ne lipanjske temperature na ve?em dijelu Kanade su oko 10°, a na jugu sredi?njeg dijela do 20 °C. Kanada je najhladnija zemlja na svijetu s prosje?nom godi?njom temperaturom od –5,5 °C.

Hidrografija

Mre?a kanadskih rijeka i jezera

Glavne hidrografske karakteristike Kanade su obilje vode i neznatno kolebanje vodostaja u rijekama, brzaci i potoci, mno?tvo jezera i dugotrajna zale?enost (5-9 mjeseci). U zapadnom dijelu Kanade rijeke imaju duboko usje?ene doline, a zbog velikog pada djelomi?no su plovne samo rijeke Fraser i Columbija. Na niskom podru?ju Kanadskog ?tita porije?ja nisu me?usobno jasno odre?ena, neke se rijeke odvajaju na vi?e strana. Na rubu Kanadskog ?tita nalazi se niz jezera (Velika jezera, Winnipeg, Reindeer, Great Slave, Great Beart...). Na sjeverozapadnom dijelu Kanade mnoge rijeke uklju?uju?i i najdulju kanadsku rijeku Mackenzie (4240 km) utje?u u Sjeverno ledeno more. Razvojem hidroelektrana mnoge se rijeke iskori?tavaju za dobivanje elektri?ne energije.

Gospodarstvo

U primarnom sektoru zaposleno je 3,7 %, u sekundarnom 22,2 %, a u tercijarnom 71,1 % stanovni?tva. Takva struktura zaposlenih ukazuje na viskok stupanj gospodarske razvijenosti Kanade. Industrijalizacija Kanade zapo?ela je po?etkom 20. st. na bazi velikog rudnog bogatstva, drva i hidroenergije. Kanada proizvodi dovoljno nafte za svoje potrebe.

Velik poticaj kanadskom gospodarstvu daje slobodan pristup velikom tr?i?tu SAD-a, a dobar je primjer proizvodnja oko 25 % novinskog papira svijeta, za ?to je najve?im dijelom ulo?en ameri?ki kapital. Ameri?ki kapital preko ulaganja u kanadsko gospodarstvo bez zapreke ulazi u zemlje Commonwealtha.

Kanada izvozi automobile, strojeve, industrijska postrojenja, proizvode drvne industrije, papir, rude, poljoprivredne proizvode, a uvozi vozila, strojeve itd. Kanada trguje s cijelim svijetom, ali najve?im dijelom sa SAD-om i razvijenim zemljama. Koristi od velikih prirodnih bogatstava su velike pa stoga ne ?udi ostvareni BDP od 34?273 USD per capita koji omogu?uje visok ?ivotni standard ve?ine stanovni?tva.

Ukupna vrijednost kanadskog gospodarstva je 1077 milijardi USD-a. Kanadsko gospodarstvo jedno je od najve?ih na svijetu (Kanada zauzima jedno od prvih mjesta u poljoprivrednoj, rudarskoj i industrijskoj proizvodnji). ?lanica je G8, grupe industrijski najmo?nijih zemalja i Rusije. Stopa nezaposlenosti je po?etkom 2024. godine bila 6,1 %. Prema HDI Kanada je 2021. godine bila rangirana na 14. mjesto u svijetu.

Stanovni?tvo

Kanadski starosjedioci su Indijanci i Eskimi, prastanovnici doseljeni preko Beringova prolaza iz Azije prije 20 000 godina, ?iji ?ivot ovisi o prirodnoj sredini. Prvi Europljani koji su naseljavali sjeverne krajeve Sjeverne Amerike bili su Vikinzi koji su do kanadskih obala doplovili 986. godine.

Nakon otkri?a Amerike u ove krajeve preko Hudsonova zaljeva prvi dolaze Englezi (1497.) pa 40 godina poslije Francuzi koji su uz rijeku St. Lawrence osnivaju Québec. Glavni uzrok kolonizacije ovih klimatski nepovoljnih krajeva bio je lov i trgovina krznom. Godine 1759. dolazi do sukoba Francuza i Britanaca u kojemu pobje?uju Britanci.

S vremenom je Velika Britanija na tom prostoru stvorila kolonijalni posjed Kanadu, koja 1791. dobiva ustav. Nakon Ameri?kog rata za neovisnost u Kanadu bje?e rojalisti?ke izbjeglice iz Nove Engleske. Kako se ne bi ponovila situacija sa SAD-om koje su izborile samostalnost i neovisnost, Britanci 1867. g. dopu?taju stvaranje dominiona Kanade od ?etiriju isto?nih pokrajina, ali britanski kralj ostaje vladar Kanade.

Do danas je stvorena Kanada s 10 pokrajina i 3 teritorija. Tijekom 19. st. u Kanadu doseljava stanovni?tvo uglavnom iz UK: ?koti, Englezi, Irci i Vel?ani, zatim Francuzi, a tijekom 20. st. i ostali Europljani, Skandinavci, Slaveni i dr. Kanada je zakonskim promjenama 1931. g. postala samostalna i ?lanica je Commonwealtha. Generalnog guvernera postavlja britanski kralj na prijedlog kanadskog premijera.

Naseljavanjem razli?itog stanovni?tva stvoreno je izrazito multieti?no dru?tvo, s dvama slu?benim jezicima, engleskim i francuskkim. Jedini dio Kanade koji je etni?ki homogeniji jest Québec u kojem ?ivo oko 80 % francuskog stanovni?tva koje ?uva svoj jezik, tradiciju i kulturu. Kanada dopu?ta selektivno useljavanje po utvr?enim kriterijima. U Kanadu su doselili i Hrvati koji su najvi?e koncentrirani u Torontu.

U usporedbi sa SAD-om, u Kanadi ?ivi manje pripadnika crne i ?ute rase. U Kanadi ?ivi 30 735 000 stanovnika ?to predstavlja gusto?u od 3 st po km2, ali su velike razlike u gusto?i naseljenosti. Danas 2006. procjenjuje se da u Kanadi ?ivi 32,5 milijuna stanovnika. Najgu??e su naseljeni prostori uz Velika jezera i rijeku St. Lawrence te u ju?nim dijelovima prerijskih provincija gdje ?ivi oko 90 % kanadskog stanovni?tva. Izrazito rijetka gusto?a naseljenosti jest u klimatski nepogodnim prostorima, sjevernim teritorijima i na planinskom zapadu.

Prema popisu iz 2001. Kanada ima 34 etni?ke zajednice s vi?e od 100 000 pripadnika ?to je ?ini vrlo raznolikom. Najve?a etni?ka grupa deklarira se Kana?anima (39,4 %), slijede Englezi (20,2 %), Francuzi (15,8 %), ?koti (14,0 %), Irci (12,9 %), Nijemci (9,3 %), Talijani (4,3 %), Kinezi (3,7 %), Ukrajinci (3,6 %) i sjevernoameri?ki Indijanci (3,4 %).

Po zadnjem popisu iz 2001. godine, 77,1 % Kana?ana izja?njava se Kr??anima, a Katolici ?ine najve?u grupu (43,6 % svih Kana?ana). Najve?a protestantska denominacija je Ujedinjena kanadska crkva s 9 %, a protestanti ukupno ?ine 36 % stanovni?tva. Otprilike 17 % Kana?ana nema vjersko opredjeljenje.

Indijanci

Indijanci Kanade ve?im dijelom pripadaju sub-arkti?kom kulturnom pojasu, lovaca na karibue i ribara. Jednostavne saonice-toboggan i krplje omogu?avaju im kretanje po snijegu, dok se kanu koristi u rije?nom transportu. Uz obalu ?ive bogata i razvijena plemena Kwakiutla, Ahta, Tsimshiana, Haida i Tlingita poznata po potlatchu (potla?) i gradnji velikih drvenih totema i chilkat-pokriva?ima. Jezi?no pripadaju porodicama Athapaskan, Koluschan, Skittagetan, Algonquian, Iroquoian, Wakashan i Siouan, u prerijskim podru?jima ju?ne Kanade. Plemena Kanade su: Algonquin, Assiniboin (dijelom; bande poznate kao Stonies), Attiwandaronk ili Neutrals (dijelom), Babine (s grupama Nataotin i Hwotsotenne), Beaver ili Tsattine, Bella Bella (s grupama Haisla i Heiltsuk), Bella Coola, Beothuk ?, Blackfoot (dijelom), Carrier, Chilcotin, Chipewyan, Comox (i ogranak Sliammon), Cowichan, Cree, Dogrib ili Tlingchadinne, Gitksan, Haida, Hareskin (Kawchottine), Huron, Iroquois (dfijelom), Kwakiutl (s Koskimo, Nawiti i Kwakiutl), Lillooet, Malecite, Micmac Indijanci, Montagnais, Nahane (Kaska), Nakotcho-kutchin, Nanaimo, Nascapee, Niska, Nootka (23 plemena u Kanadi, jedno u SAD), Ntlakyapamuk ili Thompson, Ojibwa (dijelom), Okanagon (dijelom), Ottawa (dijelom), Pentlatch ili Puntlatsh, Sarcee ili Sarsi, Seechelt ili Sishiatl, Sekani, Shuswap, Slavey (Etchaottine), Songish, Squawmish, Stalo ili Halkomelem, Stuwihamuk ili Nicola, Tagish, Tahltan, Takkuth-kutchin, Tatlit-kutchin, Tobacco Nation ili Tionontati, Tsetsaut, Tsimshian, Tutchone i Yellowknife ili Tatsanottine.

Nekim od indijanskih jezika kao materinskim govori 200?725 dr?avljana Kanade (6 % od ukupnog stanovni?tva), najvi?e cree jezikom (120 000).

Provincije i teritoriji

Kanada je teritorijalno-politi?ki podijeljena na 10 provincija i 3 teritorija. Provincije su Alberta, Britanska Kolumbija, Manitoba, New Brunswick, Newfoundland i Labrador, Nova Scotia, Ontario, Otok Princa Edwarda, Québec i Saskatchewan. Teritoriji su Sjeverozapadni teritoriji, Nunavut i Yukon.

Provincije imaju ?irok stupanj slobode od federalne vlade dok teritoriji imaju malo manju slobodu. Provincije su odgovorne za ve?inu socijalnih programa poput: zdravstva, ?kolstva i socijale. Zajedno provincije raspola?u s vi?e novca nego federalna vlada ?to je jedinstven slu?aj u svijetu.

Regionalizacija

U Kanadi se isti?u ?etiri regije: Atlantske provincije, Sredi?nje provincije, Srednji Zapad i Kanadski daleki zapad.

• U Atlantske provincije spadaju pokrajine Newfoundland i Labrador, Nova Scotia, Otok Princa Edwarda i New Brunswick, a zajedni?ko im je obilje?je slaba naseljenost.
  • Otok Newfoundland i sjeveroisto?ni dio Labradora su negostoljubiv prostor koji je pola godine prekriven snijegom i ledom, a nepristupa?nih obala. Oko otoka su nekada bila najbogatija ribolovna podru?ja svijeta, zahvaljuju?i mije?anju tople i hladne morske struje.
  • Nova Scotija smje?tena je na poluotoku koji je izme?uostalog poznat i po zaljevu Fundy u kojem se pojavljuje najve?a plima s vi?e od 16 metara.
  • Otok Princa Edwarda u kanadskim je okvirima mali otok na kojem ?ive Indijanci Mi'kmaq (Mikmak), a glavni izvor prihoda jesu rakovi, ?koljke i jastozi.
  • New Brunswik naseljili su Nijemci i dali mu ime Neu Braunschweig. Pokrajina je 80 % prekrivena ?umama, a na slabo plodnom prostoru uzgajaju se krumpir, krmne kulture i malo vo?a i povr?a.
• Sredi?nje provincije Québec i Ontario najnaseljenije su i gospodarski najsna?nije kanadske provincije s razvijenom industrijom.
  • Québec je, s 7?598?100 stanovnika, od kojih je vi?e od 80 % Francuza, izrazito fransuka provincija. Najve?a koncentracija stanovni?tva i industrije nalazi se uz rijeku St. Lawrence, a glavi grad je Montréal. Do prije petnaestak godina Montréal je bio najve?i kanadski grad, ali se zbog prelijevanja kapitala u Toronto broj stanovnika smanjio. Grad Québec najstariji je kanadski grad i odi?e francuskim ?armom. Glavni grad Kanade, Ottawa, smje?ten je na samoj granici Québeca i Ontaria. Stanovnici Québeca prete?no su konzervativni i religiozni pa su u pro?lost imali najve?i prirodni prira?taj u Kanadi dok je u novije vrijeme natalitet drasti?no pao.
  • Ontario je najmnogoljudnija kanadska provincija s vi?e od 12,5 milijuna staovnika (37,9 % stanovni?tva Kanade) i gospodarski najsna?nija. Veliko bogatstvo ?uma temelj je sna?ne drvne industrije, a veliko rudno bogatstvo temelj je crne metalurgije. Toronto je sredi?te urbaniziranog prostora uz sjeverne obale Velikih jezera koje se pru?a do grada Windora. Me?ujezerski poluotok ima najpovoljniju klimu u cijeloj Kanadi, a svjetska znamenitost su slapovi Nijagare pokraj kojih je izgra?ena velika hidroelektrana.
• Regiju Srednji zapad ?ine prerijske provincije Alberta, Manitoba i Saskatchewan. U ve?oj mjeri ove su se provincije naseljavale tek od po?etka 20. st., a najvi?e je doseljenika britanskog protestantskog podrijetla. U regiji je nizak natalitet jer je uvrije?eno da svaka obitelj ima samo jedno dijete. Zajedni?ka obilje?ja ovih provincija jesu prostrane prerije s plodnim tlom i relativno malo padalina koje padaju upravo u vrijeme kada je ?itaricama najpotrebnije. Razvile su se velike monokulturne farme prosje?no ve?e od 200 hektara i s visokim stupnjem mehaniziranosti poljoprivredne proizvodnje koja je prvenstveno orijentirana na izvoz.
  • U Alberti su prona?ena velika nalazi?ta nafte oko Edmontona i Calgaryja i tu se proizvodi oko 70 % kanadske nafte.
  • Glavni grad Manitobe, Winnipeg, nalazi se na kri?i?tu putova iz prerije prema sredi?njim provincijama pa se u njemu razvilo jedno od najve?ih tr?i?ta ?ita na svijetu – ?itna burza.
• Regiju Kanadski daleki zapad ?ini samo jedna provincija Britanska Kolumbija koja se rasprostire planinskim prostorom Kordiljera. Zbog negostoljubive klime regija je vrlo slabo naseljena, tek je ne?to ve?a koncentracija stanovni?tva na obalama Tihog oceana, oko Vancouvera. Glavni grad provincije je pet puta manji grad Victorija. U drugim dijelovima naselja su nastala na mijestima iskori?tavanja prirodnih bogatstava, a dominantne gospodarske grane su ?umarstvo, ribarstvo i rudarstvo. Najve?i dio provincije prekriven je ?umama.
• Na sjeveru Kanade nalazi se vrlo rijetko naseljeni Sjeverozapandi teritorij, Teritorij Yukon i Nunavut koje zbog surovosti klime naseljavaju samo rijetki Eskimi. U starim stijenama prona?ena su velika rudna bogatstva, npr. urana.