6月18号是什么日子

Grenada Grenada | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo The Land, the People, the Light (engleski, "zemlja, ljudi, svjetlo") | |||||
Himna Hail Grenada | |||||
![]() Polo?aj Grenade | |||||
Glavni grad | St. George's | ||||
Slu?beni jezik | engleski | ||||
Dr?avni vrh | |||||
- Kralj | Karlo III., Generalna guvernerka Cécile La Grenade | ||||
- Predsjednik Vlade | Dickon Mitchell | ||||
Neovisnost | Od Ujedinjenog Kraljevstva 7. velja?e 1974. | ||||
Povr?ina | 217. po veli?ini | ||||
- ukupno | 344 km2 | ||||
- % vode | 1,6 % | ||||
Stanovni?tvo | 198. po veli?ini | ||||
- ukupno (2002) | 89.260 | ||||
- gusto?a | 139,5/km2 | ||||
Valuta | isto?nokaripski dolar (100 centa) | ||||
Pozivni broj | 1-473 | ||||
Vremenska zona | UTC -4 | ||||
Internetski nastavak | .gd |
Grenada je oto?na dr?ava na jugoistoku Karipskog mora: sjeverno od Trinidada i Tobaga i ju?no od Svetog Vincenta i Grenadina.
Kristofor Kolumbo otok otkriva 1498. i daje mu ime Concepcíon. Prvi stanovnici na njemu bili su Arawaki, Indijanci koje su najkasnije do 1100. protjerali ratoborni Karibi koji ga dr?e u svojim rukama do 1651., (vidi). Te godine osvajaju ga Francuzi i to nakon krvavih borbi s Karibima, ?iji su se posljednji pripadnici, kako ne bi pali u francuske ruke, njih 40 (mu?karci, ?ene i djeca) sko?ili u ponor s litice prozvane "Le Morne de Sauteurs," ili "Leapers Hill." Godine 1609. otok su prvi poku?ali kolonizirati londonski trgovci, ali nakon osam mjeseci Karibi uspje?no protjera?e tih 208 do?ljaka pristiglih na tri velika broda. Drugi neuspje?ni poku?aj Francuza bio je 1638., a tre?i ?e poku?ati 200 Francuza pod zapovjedni?tvom Du Parqueta 1650. godine. Oni su prijateljski do?ekani, jer je Karibima darovano nekoliko no?eva i raznobojnih staklenih kuglica. Poglavici Kaierounnei Du Parquet je osobno uru?io i dvije boce konjaka. Kolonija je osnovana na mjestu gdje je danas glavni grad. No, u velja?i 1651., Karibi opet postado?e neprijateljski raspolo?eni. Kolonizatorima dolazi poja?anje od 300 ljudi, te uspijevaju istrijebiti domoroce. Francuzi otok prozva?e imenom La Grenade.
Godine 1657. Du Parquet prodaje otok grofu De Cerillacu. On ostavlja tamo guvernera, zbog ?ije su se okrutnosti naseljenici pobunili i ubili ga. De Cerillac prodaje Grenadu francuskoj zapadnoindijskoj kompaniji, a nakon desetak godina zbog njenog bankrota pripast ?e Kraljevini Francuskoj. Godine 1700. popis stanovni?tva bilje?i 258 bijelaca, 53 slobodna crnca i 525 robova. No, 1753. su zabilje?ena 1 263 bijelca, 173 slobodna crnca i 11 991 rob. Robovi su radili na planta?ama uzgajaju?i ?e?ernu trsku, kavu, kakao, banane, krumpir, jam, kasavu te ostalo vo?e i povr?e.
Svoj dana?nji naziv 'Grenada' otok nosi od 1763. kada ga prepu?taju Ujedinjenom Kraljevstvu. ?esnaest godina kasnije Francuzi ga silom preuzimaju natrag, ali kratkotrajno. Francuski admiral D'Estaing, s flotom od 35 brodova i 10 000 vojnika, bio je privremeno osvojio otok. Ugovorom u Versaillesu (1783.) on ponovno postaje britanski. Ve? 1794. Francuzi i Englezi ponovno su zaratili. Dana 2. o?ujka 1795. francuski stanovnici, pod vodstvom Juliena Fedona, podi?u ustanak u kojem uspostavljaju nadzor nad cijelim otokom osim samoga glavnog grada. Me?utim, godinu dana kasnije Britancima pristi?u znatna poja?anja i otpor Francuza je definitivno skr?en. Mu?katni ora??i? (Myristica fragrans), ora?ast plod intenzivnog mirisa i malajskog podrijetla, dopremaju na otok 1843. godine. Po?to uspijevaju i cimet, ?umbir, klin?i? i sl., Grenadu po?inju poznavati pod nadimkom Otok za?ina.[1] Godine 1877. Grenada postaje kolonija. Kroz cijelo vrijeme povijesti, od osvajanja otoka, na njemu je u rastu populacija crna?kog stanovni?tva koje je dopremano kao roblje na planta?e ?e?era. Do svog osamostaljenja dolazi tek 1974. Grenada i danas pripada zajednici Commonwealtha.
Ra?irena je proizvodnja za?ina: cimeta, klin?i?a, ?umbira i mu?katnog ora??i?a. U novije vrijeme zamah dobivaju turizam i trgovina.
Oko 80% stanovni?tva su potomci afri?kih robova (Afrogrena?ani ili Grena?ani; 90,000, 2007) koje su doveli Europljani; Sentlusijci (2,400; 2007), Indopakistanci (3,900), Angloamerikanci (900), Englezi (2,500) i Francuzi (100). Gotovo cijelo stanovni?tvo govori engleskim jezikom. Najra?irenija vjera je kr??anstvo: polovicu ?ine katolici, a od protestanata najbrojnici su anglikanci.
- Brizan, George. Grenada—Island of Conflict, 1987.
- ↑ Zdravko Habl-Karibi: jedrili?arski raj, Dru?tvena organizacija za popularizaciju pomorstva "Prijatelji Jadrana", Zagreb 1988., str. 136.-143.