就诊卡号是什么

Ovo je glavno zna?enje pojma Panama. Za druga zna?enja pogledajte Panama (razdvojba).

Republika Panama República de Panamá
Zastava Grb
Himna Himno Istmeno
Polo?aj Paname
Glavni grad	Panamá
Slu?beni jezik	?panjolski
Dr?avni vrh
- Predsjednik	José Raúl Mulino
Neovisnost	Od Kolumbije 3. studenoga 1903.
Povr?ina	115. po veli?ini
- ukupno	78.200 km2
- % vode	2,9 %
Stanovni?tvo	131. po veli?ini
- ukupno (2023.)	4.064.780
- gusto?a	54/km2
Valuta	panamska balboa (100 centésima)
Pozivni broj	507
Vremenska zona	UTC -5
Internetski nastavak	.pa

百度 这种预报方式缺点较明显，时间空间精度低、预报天数短、气象要素少。

Panama je najju?nija dr?ava Srednje Amerike. Obuhva?a dio kopnenog mosta koji spaja kontinente Sjevernu i Ju?nu Ameriku i koji zovemo Panamskom prevlakom. Panama grani?i s Kostarikom na zapadu i Kolumbijom na istoku. Na jugu izlazi na Tihi ocean, a na sjeveru na Karipsko more.

Strate?ki polo?aj Panamske Republike ogleda se u nadzoru va?noga pomorskog i trgova?kog prolaza: Panamskog kanala.

Etimologija

To?no podrijetlo naziva Panama je nepoznat. Prema jednoj teoriji, taj naziv potje?e od vrste drveta Sterculia apetala koje se uobi?ajeno mo?e prona?i na ovom podru?ju. Prema drugoj teoriji, naziv potje?e od rije?i "bannaba" na jeziku plemena Kune, ?to zna?i "udaljen" ili "daleko". Prema tre?oj teoriji, prvi doseljenici su u Panamu do?li u kolovozu, kada je populacija leptira bila na vrhuncu, te da je zna?enje imena Panama zapravo "mnogo leptira" na nekolicini indijskih jezika koji su se koristili na tom podru?ju prije ?panjolske kolonizacije.

Povijest

Prvi tragovi ljudskih populacija na podru?ju Paname se?u 12 000 godina u pro?lost.

Prije dolaska Europljana na podru?ju Paname ?ive indijanski narodi Chibchan i Chocoan. Prvi Europljanin koji dolazi na ovaj prostor je Rodrigo de Bastidas plove?i 1501. zapadno od Venezuele u potrazi za zlatom. Godinu dana kasnije Kristofor Kolumbo posje?uje ovo podru?je i osniva kratkotrajnu naseobinu. Nakon ?to je Vasco Núnez de Balboa 1513. dokazao da je Panamska prevlaka kopneni put izme?u dva mora, Panama postaje stjeci?te putova i trgovine ?panjolskog Carstva u Novom svijetu. Uspjeh ?panjolaca imao je i ovdje tamnu stranu – stradanje i plja?ku domoroda?kog stanovni?tva.

Panama je ostala ?panjolskom kolonijom 300 godina, od 1538. do 1821. kada postaje pokrajinom Kolumbije. U studenome 1903. Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave poma?u panamski ustanak, odcjepljenje i osamostaljenje od Kolumbije. Tijekom 20. stolje?a panamska vlast ?esto prolazi kroz periode politi?ke nestabilnosti i korpucije. 1989. za vrijeme vlasti generala Manuela Noriege vojska SAD-a zapo?inje napad na Panamu, nekoliko dana prije nego ?to je Panamski kanal trebao prije?i u panamsku nadle?nost.

Sjedinjene Dr?ave su predale Panamski kanal, infrastrukturu i administraciju Panami tek 31. prosinca 1999.

Vanjska politika

U statusu je promatra?a u Andskoj grupi zemalja.

Gospodarstvo

Panamski otok Zapatilla

Zbog svog klju?nog zemljopisnog polo?aja, ekonomija Paname je orijentirana na pru?anje usluga: bankarskih, trgova?kih i turisti?kih. Nakon dobivanja kontrole nad Panamskim kanalom 1999., otvaraju se mogu?nosti za nove projekte.

Teritorijalna podjela

Panama se satoji od 9 provincija i 5 regija (comarca)

• Bocas del Toro, glavni grad Bocas del Toro
• Chiriquí, David.
• Coclé, Penonomé
• Colón, Colón City
• Darien, La Palma
• Herrera, Chitré
• Los Santos, Las Tablas
• Panamá, Panama City
• Veraguas, Santiago de Veraguas.

Comarce

• Embera Comarca, 4.383,6 km2. Glavni grad Union Choco. Utemeljena 1983.
• Kuna Yala Comarca (San Blas). Glavni grad El Porvenir.
• Ng?be-Buglé Comarca, utemeljena 1997. Glavni grad Chichica.
• Kuna de Madugandí, utemeljena 1996. Glavni grad Akua Yala.
• Kuna de Wargandí, 775 km2 (299 ?etv. milja); utemeljena 2000. Glavno sredi?te je Nurra.

Stanovni?tvo

Panamac na konju, okolica Puerto Armuellesa, Panama. Foto: Zeljko, 2006.

Ve?inu stanovni?tva ?ine mestici, te mije?ano indijansko, ?panjolsko i kinesko stanovni?tvo. 194 269 panamskih dr?avljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (8.3% od ukupnog stanovni?tva), a najrasprostranjeniji je guaymi (170 000).

Dominira katoli?ka vjera: oko 80% populacije. Katoli?anstvo je i slu?bena vjera u Panami. Od ostalih vjeroispovjesti ima najvi?e protestanata, ne?to muslimana, pripadnika Bahai vjere, ?idova i hindusa.

Indijanci pripadaju grupama poznatim kao Chibchan, Talamancan, Chocoan podijeljenim u vi?e plemena, nasaeljenih uglavnom u tropskoj ?umi, to su: Guaymi (Murire, Move ili Ng?be, Valiente, Urraca ?, Doleguas, Muite, Muoi, Penome?o, Nata) ?, Dorasque (Burica, Changuena, Dorasque; Chaliva, Changuena, Chiru ?, Duy, Escoria), Cuna (San Blas, Cuna, Chucunaque, Bayano, Cueva, Coiba ?, Mandinga, Caimanes), Chocó (Catío, Empera, Noanama), Talamanca (Terraba, Tojar ?, Teshbi, Bribri).

Vanjske poveznice

?lanak Panama koji govori o dr?avi je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.