2017年4月19日足协杯第2轮苏州东吴vs梅州客家直播
Republika Surinam Republiek Suriname | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Justitia - Pietas - Fides | |||||
Himna God zij met ons Suriname | |||||
![]() Polo?aj Surinama | |||||
Glavni grad | Paramaribo | ||||
Slu?beni jezik | nizozemski | ||||
Dr?avni vrh | |||||
- Predsjednik | Chan Santokhi | ||||
Neovisnost | 25. studenog 1975. | ||||
Povr?ina | 90. po veli?ini | ||||
- ukupno | 163.270 km2 | ||||
- % vode | 1,1 % | ||||
Stanovni?tvo | 163. po veli?ini | ||||
- ukupno (2005) | 438.144 | ||||
- gusto?a | 3/km2 | ||||
Valuta | Surinamski dolar (100 centi) | ||||
Pozivni broj | 597 | ||||
Vremenska zona | UTC -3 UTC | ||||
Internetski nastavak | .sr |

Republika Surinam (biv?a Nizozemska Gvajana) je zemlja na sjeveru Ju?ne Amerike. Nalazi se izme?u Kooperativne Republike Gvajane i Francuske Gvajane. Na jugu ima granicu s Brazilom, a na sjeveru izlaz na Atlantski ocean.
Nizozemci su dobili potpunu kontrolu nad Nizozemskom Gvajanom pri kraju Drugog anglo-nizozemskog rata, Sporazumom u Bredi 31. srpnja 1667. Nizozemska Gvajana je postala autonomna pokrajina Nizozemske 1954.-te godine, da bi potpunu nezavisnost stekla 1975.-te. Vojni re?im koji je predvodio Dési Bouterse vladao je zemljom 80-tih, a demokracija i demokratska vlada je ponovno uspostavljena 1991. godine.
Surinamov ustav je donesen 1987. godine. Narodna skup?tina (Nationaal Parlement) se sastoji od 51 zastupnika. Svakih pet godina se odr?avaju parlamentarni izbori. Pravni sustav je preuzet od Nizozemske. Predsjednik dr?ave se bira na mandat od pet godina, dvotre?inskom ve?inom glasova u Nacionalnoj skup?tini ili u nedostatku dvotre?inske ve?ine, ve?inom u Narodnoj skup?tini (koju tada tvore svi zastupnici Nacionalne skup?tine, regionalni i op?inski predstavnici koji su izabrani na op?im izborima u najnovijim nacionalnim izborima). Kao ?ef vlade, predsjednik imenuje ?esnaest ministara u vladi. Ne postoji ustavna odredba za uklanjanje ili zamjenu predsjednika, osim ako je on podnio ostavku. Surinam je punopravni ?lan Karipske zajednice (CARICOM).
Surinam je podijeljen u deset okruga:
Surinam je najmanja nezavisna dr?ava u Ju?noj Americi. Grani?i s Francuskom Gvajanom na istoku, Gvajanom na zapadu i Brazilom na jugu, dok je na sjeveru Atlantski ocean. Zemlja se mo?e podijeliti na dvije geografske regije. Na sjevernom, niskom, obalnom podru?ju ?ivi ve?ina stanovni?tva. Ju?ni dio pokriva pra?uma i ona ?ini 80% teritorija Surinama. Postoje dva glavna planinska lanca u Surinamu: Bakhuil planine i Van Asch Van Wijck planine. Julianatop je najvi?i vrh Surinama (1286 m). Druge visoki vrhovi su: Tafelberg (1026 m), Mount Kasikasima (718 m), Goliathberg (358 m) i Voltzberg (240 m). Budu?i da je blizu ekvatora, klima u Surinamu je ve?inom tropska s dva razdoblja padalina tijekom godine.
Gospodarstvo Surinama je ve?inom orijentirano oko boksita ?ija industrija ?ini vi?e od 15% BDP-a i vi?e od 70% izvoza zemlje. Drugi va?ni izvozni proizvodi su ?e?er, nafta i zlato. Najve?i trgova?ki partneri Surinama su: Nizozemska, Sjedinjene Ameri?ke Dr?ave i dr?ave u Karibima.
Surinam se pridru?io CARICOM-u 1995. godine.

Isto?ni Indijci (Hindustani) ?ine ve?inu stanovni?tva Surinama (37% stanovni?tva). To su potomci emigranata koji su oti?li iz Indije u 19. stolje?u. Kreolci (mje?avina bijele i crne rase) ?ine 31% stanovni?tva, a Javanci (iz biv?e nizozemske kolonije Indonezije) ?ine 15% populacije. Maronci (potomci pobjeglih afri?kih robova) ?ine 10% stanovni?tva. Ostatak stanovni?tva su ve?inom: Kinezi, Europljani i Brazilci. Najzastupljenija je hinduisti?ka vjera, ali su islam i kr??anstvo tako?er dosta ra?ireni. Nizozemski je najra?ireniji i slu?beni jezik Surinama, ali dosta stanovni?tva koristi i svoje mati?ne jezike (sranang tongo, n'djuga, javanski i drugi). U Nizozemskoj postoji veliki broj Surinamaca.

Etni?ki sastav Surinama je ?arolik, preko 20 etni?kih skupina me?u kojima su najzastupljeniji su Bhojpuri Hindusi, u Surinamu nazivani imenom Sranami ili Sarnami, 122.000 (2005.). Druga velika zajednica su Maruni (Maroons), koji se u Surinamu sastoje od 6 lokalnih plemenskih skupina, to su: Saramacca (24.000), Matawai (1.000), i Kwinti (200) na sredi?njem jugu i Ndjuka, [Paramacca] i Aluku na jugoistoku, s 36.000 (2005). Surinamski Maruni su porijeklom s Jamajke, a njihovo ime do?lo je od 'cimmarron' u zna?enju "divlji" ili "neukro?eni." Veliku skupinu ?ine i Karipski Javanci, oni su muslimani, a ima ih 59.000, te u susjednoj Francuskoj Gijani 1.900. Znatnu grupu ?ini i kreolski narod Sranan, oko 112.000 (2005), koji govore jezikom sranan tongo, a potomci su crna?kih robova iz Afrike. Narod Sranan danas pak ve?inski ?ivi u Nizozemskoj (197.000). Afro-Gvajanci ?iji je dom Gvajana u Surinamu broje 54.000, po vjeri su kr??ani. Ostali narodi znatno su malobrojniji to su: Kantonski Han Kinezi (5.300), Hakka Kinezi (7.300), Indone?ani (15.000), Hmong (1.800), Levantinci (ili Levantinski Arapi (500); Sirijski Arapi (500), Englezi (900), ?idovi (200), porijeklom su iz Nizozemske i Portugalci (300). Prastanovnici Indijanci pripadaju grupama Arawaka i Kariba, to su: Akuriyó (40); Apalai (500), Arawak (2.100), Galibi (2.600), Tiriyo (800), Warrau (400) i Oyana (600).