Китай будет сражаться до конца в какой-либо торговой войне

百度 其中，成都的房价倒挂现象最为严重，价差达到了31%，之后依次是福州、、、厦门、杭州、武汉、南京、北京和郑州。

Rumunjska Romania
Zastava Grb
Himna De?teapt?-te, romane!
Polo?aj Rumunjske
Glavni grad	Bukure?t
Slu?beni jezik	rumunjski
Dr?avni vrh
- Predsjednik	Nicu?or Dan
- Predsjednik Vlade	Ilie Bolojan
Neovisnost	Od Osmanskog Carstva 13. kolovoza 1878.
Povr?ina	81. po veli?ini
- ukupno	238.397 km2
- % vode	3 %
Stanovni?tvo	50. po veli?ini
- ukupno (2021)	19.186.201
- gusto?a	80,3/km2
BDP (PKM)	procjena 2007.
- ukupno	218,9 milijardi $ (43.)
- po stanovniku	10,152 $ (67.)
Valuta	rumunjski leu (100 bana)
Pozivni broj	+40
Vremenska zona	UTC +2 UTC +3 ljeti
Internetski nastavak	.ro

Rumunjska je dr?ava u jugoisto?noj Europi. Na istoku izlazi na Crno more, a na jugu grani?i s Bugarskom, na jugozapadu sa Srbijom, na sjeverozapadu s Ma?arskom, na sjeveru s Ukrajinom te na sjeveroistoku s Moldavijom. Rumunjska je ?lan NATO saveza i Europske unije.

Zemljopis

Podrobniji ?lanak o temi: Zemljopis Rumunjske

?uma u okolini Bra?ova

Rumunjsku sije?e 25. meridijan i 45. paralela. Krajnje su joj to?ke izme?u 43 stupnja i 37 minuta do 48 stupnjeva i 16 minuta N, te izme?u 20 stupnjeva i 16 minuta do 29 stupnjeva i 16 minuta E.

Dana?nja Rumunjska mo?e se podijeliti na nekoliko zemljopisnih cjelina: Delta Dunava, Dobru?a, Moldavija, Vla?ka (koja se djeli na Olteniju i Munteniju), Transilvanija, Maramure?, Cri?ana i Banat (isto?ni).

Najvi?i vrh je Moldoveanu s 2543 m. Najdu?a je rijeka Dunav, a najve?e jezero Razelm. Najdu?a je granica ona s Ukrajinom, dok je granica na moru duga oko 245 km, dok je ukupna granica Rumunjske sa ZND-om oko 1320 km.

Reljef

Podrobniji ?lanak o temi: Reljef Rumunjske

Topografska karta Rumunjske

U reljefu Rumunjske predstavljena su sva tri reljefna oblika: nizine, brijegovi i planine. Na povr?ini od 238.391 kvadratnih km smjestila su se tri zna?ajnija gorska sustava. To su: Karpati, Transilvanske alpe (jo? se nazivaju i ju?nim Karpatima) i Bihor. Nizine zauzimaju 33 % zemlje, brda i gore do 750 m 37 %, a planine 30 %. Iz ovoga je vidljiva jednakost u ukupnoj teritorijalnoj obuhvatnosti.

Nizine su gospodarska osnova Rumunjske i najvrijednija su podru?ja Rumunjske. U Rumunjskoj je najva?nija dolina Vla?ka. Ona je pravi centar Rumunjske i cijelom se povr?inom nalazi u Rumunjskoj.

Rumunjska je bogata spiljama. Tri najzna?ajnije su Valea Rea, Movila i Piatra Altarului.

Klima

Podrobniji ?lanak o temi: Klima Rumunjske

Klimatska mapa Rumunjske

Rumunjska se mo?e podijeliti u nekoliko klimatskih zona. Ve?ina zemlje ima umjerenu kontinentsku klimu. Klima je su?a nego u Hrvatskoj, a razlog tome je kontinentalnost koja tako?er utje?e i na temperaturne amplitude. Dobar dio Rumunjske daleko je od mora, a samo Crno more nema velikog utjecaja na koli?inu padalina pa se s udaljavanjem na istok koli?ina padalina smanjuje, a kontinentalnost pove?ava. Crno more okru?eno je velikim kopnenim masama pa je njegov utjecaj minimalan i sveden na uski obalni pojas.

Klima je u Rumunjskoj uglavnom umjerna i povoljna ako izuzmemo Transilvaniju i Karpate. Odlikuju je ne?to hladnije zime i vru?a ljeta nego npr. u Slavoniji. Tome je kriva kontinentalnost koja uzrokuje ne?to o?triju klimu. Transilvanska klima sli?na je klimi u Lici, ali i takva klima ima odre?enih prednosti.

Vode

Podrobniji ?lanak o temi: Hidrografija Rumunjske

Rumunjska je zemlja u kojoj jedna teku?ica ima daleko ve?u va?nost od bilo koje druge; Dunav, jedna od najve?ih Europskih, ali i svjetskih rijeka. Protje?e s oko 1075 km kroz Rumunjsku ?to ?ini oko 38 % ukupnog njegovog toka, a ?itavim svojim tokom rijeka Dunav je plovna, ?to joj daje velik ekonomski zna?aj. Rijeke su va?ne i za energetiku Rumunjske tako su na Dunavu izgra?ene brojne hidrocentrale. Sve rijeke ve?inom utje?u u rijeku Dunav. Va?nije rijeke su: Samo? (Some?), Mori? (Mure?), Crisul, Timi?, Jiu, Olt, Arge?, Ialomi?a, Siret i Prut. Rumunjska ima i izlaz na Crno more. Jezera su uglavnom planinska, iako ima i kratkotrajnih koje naprave nizinske rijeke.

Biljni pokrov

Delta Dunava

U Rumunjskoj prevladava nekoliko vrsta biljnih pokrova, to su:

• Bjelogori?na i mje?ovita ?uma; uglavnom u nizinama; najzastupljenija;
• Lesostepa; dio Banata, ju?ni dio Vla?ke, Dobrud?a (radi lesa ra?irene su pje??ane pla?e), jugoistok Moldavije. Lesostepa je ??umska stepa?, to jest mje?avina (izmjena) ?uma i travnatih zajednica;
• Crnogori?na i brezina ?uma zastupljena je na planinskim predjelima;
• Gorska vegetacija; na najvi?im vrhovima. To su goleti s manjim povr?inama pod klekovinom i zajednicama li?aja;
• Mo?varna vegetacija; u delti rijeke Dunav. U ovu zajednicu spadaju trstika, ?a?, perunike, lopo?i i sl.

?ume su jako va?ne u gospodarstvu Rumunjske. Njihovom eksploatacijom puni se rumunjski prora?un, ali nekontrolirana sje?a mogla bi imati opasne posljedice.

Ve?ina lesnog i bjelogori?nog podru?ja sada su obra?ene povr?ine. Najvi?e se uzgajaju p?enica i kukuruz.

Povijest

Podrobniji ?lanak o temi: Povijest Rumunjske

Dacija, rimska provincija

Pretpovijesno razdoblje

Kontinuitet naseljenosti na podru?ju Rumunjske mo?e se pratiti od kamenog doba.

Stari vijek

U starome vijeku dana?nje podru?je Rumunjske bilo je znano pod imenom Dacia. To su kraljevstvo u 2. stolje?u osvojili Rimljani. 270. poslije Krista rimski je car Aurelijan pod pritiskom Gota donio odluku o povla?enju kolonista i rimske vojske. No unato? tome dio je civila odlu?io ostati.

Srednji vijek

Sljede?ih nekoliko stolje?a Rumunjsku napadali su Huni, Avari, Slaveni i Bugari. Kr??anstvo se ra?irilo u 3. stolje?u. Rumunjskom tada vladaju Bugari i Bizant. Po?etkom 11. stolje?a Ma?ari su okupirali sjeverozapadni dio Rumunjske, Sedmogradsku (Erdelj, Transilvaniju).

Vla?ka je bila do 1417. pod hrvatsko-ugarskom okupacijom u ma?arskom dijelu kraljevstva kada se Ma?ari polako povla?e.

Rani novi vijek

1526. Vla?ka definitivno potpada pod Osmanlijsko carstvo. Moldavijom su prvo vladali Poljaci, a zatim Ma?ari, da bi to podru?je u 15. stolje?u potpalo pod Osmansku vlast.

Devetnaesto stolje?e

Karlo I., rumunjski kralj

Kraljevina Rumunjska, 1939

Bukure?tanskim ugovorom 1812. Rusija priklju?uje Besarabiju (otprilike dana?nji prostor republike Moldove). 1821. po?inje nacionalni revolt protiv Osmanlija, nakon kojeg je zavladala doma?a vlastela. Rusi 1829. dobivaju protektorat nad Vla?kom i Moldavijom.

1857. vije?a Moldavije i Vla?ke odlu?ile su se za zajedni?ko ime: Rumunjska, za autonomiju i za postavljanje princa. 1862. zemlje su se ujedinile. Kona?no 1877. Rumunjska je proglasila nezavisnost, ?ime je okon?ana gotovo 500 godina duga dominacija Osmanlijskog carstva. Rusija je opet uzela Besarabiju ali je Rumunjskoj dodijeljena Dobrud?a, prije dio Bugarskog Carstva.

Dvadeseto stolje?e

U Balkanskim ratovima Rumunjska je zajedno s ostalim balkanskim dr?avama ratovala protiv Osmanlijskog Carstva u prvom i Bugarske u drugom ratu, kada je anektirala Ju?nu Dobrud?u. Kad je izbio Prvi svjetski rat, Rumunjska se deklarirala kao neutralna dr?ava, ali je 1916. u?la u rat na strani sila Antante. Kako je iz prvog svjetskog rata izi?la kao pobjednik, Rumunjska je od Austro-Ugarska Monarhije dobila Bukovinu, Transilvaniju, dio Banata te jo? neka podru?ja u sastavu Ma?arske. Od Rusije je dobila Besarabiju.

Diktator Nicolae Ceau?escu

Rumunjska je izme?u dva rata bila velika zemlja s parlamentarnim sustavom, ali se tijekom tridesetih godina preobrazila u fa?isti?ku diktaturu. U 2. svjetskom ratu. borila se na strani Njema?ke, ali 1944. Sovjeti ulaze u zemlju, koja prelazi na stranu saveznika. Drugi svjetski rat Rumunjskoj je na ?elu bio kolaboracionisti?ki diktator Ion Antonescu.

Mirovnim ugovorom Rumunjskoj je vra?en dio Transilvanije, a oduzeti su joj Besarabija i sjeverna Bukovina. 30. prosinca 1947. monarhija je ukinuta, a progla?ena je Narodna Republika Rumunjska na ?elu s komunisti?kom partijom. Sve je preorganizirano na sovjetski na?in.

Nakon Staljinove smrti 1953. Rumunjska se polako udaljava od SSSR-a. 1965. na vlast je do?ao Nicolae Ceau?escu, koji je vladao kao diktator do 1989., kad je krvava revolucija sru?ila komunisti?ki re?im.

U svibnju 1990. odr?ani su prvi slobodni izbori. Za predsjednika je izabran Ion Iliescu, a njegova stranka Nacionalni front spasa pobijedila je na izborima. U prosincu 1991. donesen je novi ustav prihva?en referendumom. U rujnu i listopadu su odr?ani novi izbori gdje se vlast samo potvrdila. Izbori su u studenom 1996. bili prvi s mirnom promjenom vlasti; umjesto dotada?nje do?la je na vlast koalicija, a novi predsjednik i premijer su bili Emil Constantinescu i Victor Ciorbea (popularni gradona?elnik Bukure?ta). Uskoro su provedene i brojne gospodarske reforme uz pomo? MMF-a. Tijekom 1997. jo? su sre?eni i odnosi s Ukrajinom oko nekih teritorijalnih razmirica te je zemlju posjetio i ma?arski predsjednik.

Suvremena Rumunjska

1. sije?nja 2007. godine Rumunjska je postala ?lanicom Europske unije.

Stanovni?tvo

Podrobniji ?lanak o temi: Rumunji

Katedrala u Ia?i jedno od najpopularnijih mjesta hodo?a??a pravoslavnih na Balkanu, posve?ena Svetoj Petki, najve?a je crkva u uporabi u Rumunjskoj

Stanovni?tvo Rumunjske vrlo je slo?en pojam zbog kompleksne etnogeneza Rumunja. Utjecaji susjednih zemalja jo? su vrlo prisutni, a u nekim dijelovima Rumunjske etni?ka slika je pravi mozaik, iako je u na?elu Rumunjska relativno homogena dr?ava. Sli?na je situacija i s vjerskom strukturom.

Razvoj ukupnog broja stanovnika Rumunjske mo?e se pratiti u tri etape. Prva je od ujedinjenja i osamostaljenja pa do dolaska komunista kada broj stanovnika rapidno raste (utjecaj na ovo imala su i teritorijalna pro?irenja). Druga etapa je ona za vrijeme komunizma kada se postupno smanjuje stope rasta broja stanovnika. U osamdesetima emigrira veliki broj Nijemaca. Tre?a etapa je ona postkomunisti?ka u kojoj je po?eo pad broja stanovnika uzrokovan prija?njim smanjenjem te te?kim procesima tranzicije.

Promjena broja stanovnika Rumunjske:

• 1869. – 8 600 000,
• 1930. – 14 280 000,
• 1948. – 15 872 000,
• 1956. – 17 489 000,
• 1960. – 19 105 000,
• 1975. – 21 245 000,
• 1981. – 23 052 000,
• 1991. – 23 181 000,
• 2002. – 21 698 000,
• 2006. – 22 303 000 (procjena).

Narodnosni sastav Rumunjske prema popisu 2002. godine.

Narodnosni sastav Rumunjske prema popisu 2011. godine.

Rumunjska je srednje gusto naseljena zemlja. Najgu??e su naseljene doline i zavale, a najrje?e brdsko-planinski prostori i delta rijeke Dunava. Najgu??e je naseljena Vla?ka dolina gdje broj stanovnika varira izme?u 100 i 250 stanovnika na kvadratni kilomtar. Kao gusto naseljena isti?e se i Moldavija izme?u 100 i 150 stanovnka na kvadratni km; najvi?e izme?u ravnica i pobr?a. Zna?ajnije su naseljeni jo? dijelovi Transilvanije gdje broj stanovnika prema?uje 100 na jedan kvadratni kilometar. Najrje?e naseljeni prostori su delta Dunava i planine, gdje gusto?a pada ispod 25.

Kao i u ostalim tranzicijskim zemljama ovdje je prisutno iseljavanje stanovni?tva iz nerazvijenih i ruralnih podru?ja u gradove ?to dodatno pogor?ava sliku i ujedna?enost naseljenosti u zemlji. Stupanj urbanizacije 2006. iznosio je 53 %.

Ve?i gradovi u Rumunjskoj su: Bukure?t (1.926.334), Ia?i (391.500), Temi?var (386.089), Constan?a (370.526), Gala?i (364.571), Craiova (334.142), Cluj (323.027), Bra?ov (283.901), Ploie?ti (252.224), Br?ila (223.000), Oradea (217.732), Bac?u (210.469), Arad (169.065), Pite?ti (168.700), Targu Mure? (165.500), Sibiu (Hermannstadt) (154.892), Baia Mare (138.763), Boto?ani (135.800), Buz?u (134.627), Suceava (117.666), Satu Mare (115.100), Piatra Neam? (114.401), Ramnicu Valcea (107.330), Drobeta-Turnu Severin (102.163), Foc?ani (101.206).

Rumunjsko stanovni?tvo relativno je homogeno, ali ima zna?ajan broj vjerskih i nacionalnih manjina. Ekonomska slika dru?tva ukazuje na to da se u Rumunjskoj ne ?ivi dobro. Prosje?na pla?a profesora na fakultetu 2001. je iznosila ne?to vi?e od 150 $. Ovakvo stanje daje plodnu zemlju za brojne socijalne probleme kao i lo?u demografsku sliku (u susjednoj Bugarskoj demografsko stanje je jo? gore).

Narodnosni sastav

Etni?ke skupine u Rumunjskoj su: Rumunji (89,5 %), Ma?ari (6,6 %), Romi (2,5 %) i ostali (1,4 %). Procjene govore da ima 2 mil. Ma?ara, 1-2 mil. Roma, 50 tis. ?eha, 10-15 tis. Hrvata, 40 tis. Srba, 60 tis. Nijemaca.

Vjerski sastav

Ve?ina stanovni?tva Rumunjske pripada Rumunjskoj pravoslavnoj Crkvi (86,8 %), a ostali su uglavnom ateisti ili katolici (13,2 %).

Jezici

Podrobniji ?lanak o temi: Rumunjski jezik

U Rumunjskoj je slu?beni jezik rumunjski (romanska skupina jezika), u nekim dijelovima i ma?arski, a govore se i bugarski, njema?ki, hrvatski, srpski i drugi.

Politi?ki ustroj

Vlast je ustrojena kao vi?estrana?ka dvodomna parlamentarna demokracija s glavnim gradom Bukure?tom.

Zemlja je podijeljena na 40 okruga i grad Bukure?t. Svi gra?ani stariji od 18 godina imaju pravo glasa, dok predsjednik dr?ave ne smije biti ?lan niti jedne stranke i smije biti izabran 2 puta uzastopce na 4 godine. Smrtna kazna je zabranjena.

Vanjska politika

Predsjednik Rumunjske Klaus Iohannis

Rumunjske vlasti ve? desetlje?ima pokazuju sklonost ulascima u razne integracije. Za vrijeme vladavine komunizma Rumunjska je bila ?lan vojnog saveza Var?avski ugovor i ekonomskog udru?enja SEV. Nakon ?to je utjecaj SSSR-a oslabio, Rumunjska je intenzivirala veze s Kinom (koja tada nije bila u dobrim odnosima sa SSSR-om). Uskoro se Rumunjska pribli?ila i zapadu. Potpisani su ugovori Rumunjske s udrugama EFTA (Europski ugovor o slobodnoj trgovini) i EEZ (Europskom ekonomskom zajednicom; prete?om Europske unije). 1969. Nixon je posjetio Rumunjsku te su SAD Rumunjskoj dale nekoliko povoljnih kredita. A Ceausescu je posjetio SAD. Tada je sklopljen i desetogodi?nji ekonomski dogovor izme?u dvije zemlje (1976.). Razni su ekonomski ugovori potpisani i s Izraelom, Egiptom, Kinom, Isto?nom Njema?kom, Jugoslavijom, Ma?arskom i Bugarskom. U ovo vrijeme Rumunjska je postala promatra? u pokretu nesvrstanih, te napraviv?i iznimku postala jedna od rijetkih komunisti?kih zemalja u MMF-u (me?unarodnom monetarnom fondu) i Svjetskoj banci.

Ranih devedesetih Rumunjska predaje kandidaturu za ?lanstvo u Europskoj uniji, a ?lanicom postaje 1. sije?nja 2007. godine, zajedno s Bugarskom. ?lanicom NATO pakta postala je 2004. Ulaskom u EU, Rumunjska je izi?la iz Zone slobodne trgovine srednjoeuropskih zemalja – CEFTA-e, u koju je u?la u sklopu priprema za EU 1997. godine.

Rumunjska je i potpisnica ugovora prema kojemu vojni zapovijednici iz SAD-a ne moraju kazneno odgovarati za ratne zlo?ine pred Me?unarodnim vojnim sudom.

Rumunjska je ?lanica sljede?ih me?unarodnih organizacija: UN, EU, NATO, Partnerstvo za mir, WHO (Svjetska zdravstvena organizacija), WTO (Svjetska trgovinska organizacija), BSEC (Zona suradnje crnomorskih zemalja), EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj), Svjetska banka, MMF (Me?unarodni monetarni fond), Vije?e Europe

Gospodarstvo

Podrobniji ?lanak o temi: Gospodarstvo Rumunjske

Dacia

Godine 2016. Rumunjska je imala BDP (GDP) od oko 441.601 milijardi dolara, a BDP po glavi stanovnika 22.348 dolara. Prema Svjetskoj banci, Rumunjska je gospodarstvo zemalja srednjeg dohotka. Prema Eurostatu, BDP po glavi stanovnika u Rumunjskoj iznosio je 59 posto prosjeka EU-a u 2016. godini, ?to je porast od 41 posto u 2007. godini (godine ulaska Rumunjske u EU), ?ine?i Rumunjsku jedan od najbr?e rastu?ih ekonomije u Europskoj uniji.

Nakon 1989. godine zemlja je imala desetlje?e ekonomske nestabilnosti i opadanja, koju je dijelom prouzro?ila zastarjela industrijska baza i nedostatak strukturnih reformi. Me?utim, od 2000. godine rumunjsko do?ivljava relativnu makroekonomsku stabilnost, koju karakterizira visok rast, niska stopa nezaposlenosti i pad inflacije. U 2006. godini, prema rumunjskom uredu za statistiku, realni rast BDP-a zabilje?en je na 7,7 %, ?to je jedan od najvi?ih stopa u Europi. Me?utim, recesija koja slijedi nakon globalne financijske krize 2008. – 2009. Prisilila je vladu na zadu?ivanje izvana, uklju?uju?i i MMF-ov program pomo?i u iznosu od 20 milijardi dolara. BDP od godine bilje?i porast od preko 2 %. Prema Svjetskoj banci, paritet kupovne mo?i BDP-a po stanovniku porastao je s 13.442 dolara u 2007. na oko 22.124 dolara u 2015. Po kupovnoj mo?i u 2016. i 2017. rumunjska je do?ivjela jo? ve?i porast i prestigla nekoliko okolnih zemalja ?lanica EU, kao i Hrvatsku. Rumunjska i dalje ima jednu od najni?ih neto prosje?nih mjese?nih pla?a u EU od 540 eura u 2016. godini, i inflaciju od –1,1 % u 2016. godini. Nezaposlenost u Rumunjskoj u 2017. je na razini od 5,4 %, ?to je vrlo nisko u usporedbi s ostalim zemljama Europske unije.

Rast industrijske proizvodnje u velja?i 2013. godine dostigao je 6,5 % u odnosu na isto razdoblje pro?le godine, ?to je najvi?e u Europskoj uniji. Najve?e lokalne tvrtke su proizvo?a? automobila Dacia, Petrom, Rompetrol, Ford Rumunjska, Electrica, Romgaz, RCS & RDS i Banca Transilvania. Izvoz je znatno porastao u posljednjih nekoliko godina, s porastom izvoza od 13 % u 2010. godini. Glavni izvoz Rumunjske su automobili, softver, odje?a i tekstil, industrijski strojevi, elektri?na i elektroni?ka oprema, metalur?ki proizvodi, sirovine, vojna oprema, farmaceutske proizvode, fine kemikalije i poljoprivredne proizvode (vo?e, povr?e i cvije?e). Trgovina je uglavnom usmjerena na zemlje ?lanice Europske unije, pri ?emu su Njema?ka i Italija najve?i pojedina?ni trgovinski partneri zemlje.

Nakon niza privatizacija i reformi kasnih devedesetih i dvadesetih godina, vladina intervencija u rumunjskom gospodarstvu ne?to je ni?a nego u drugim europskim gospodarstvima. Vlada Rumunjske je 2005. godine zamijenila rumunjski progresivni porezni sustav s ravnim porezom od 16 % za osobni dohodak i dobit poduze?a, me?u najni?im stopama u Europskoj uniji. Gospodarstvo prete?no temelji na uslugama koje ?ine 51 % BDP-a, iako industrija i poljoprivreda tako?er imaju zna?ajan doprinos, ?to ?ini 36 % i 13 % BDP-a. Osim toga, u 2006. godini zaposleno je 30 % rumunjske populacije u poljoprivredi i primarnoj proizvodnji, jednoj od najvi?ih stopa u Europi.

Rumunjska je od 2000. godine privukla sve ve?e iznose stranih ulaganja, postaju?i jedina najve?a investicijska destinacija u jugoisto?noj i srednjoj Europi. Izravna strana ulaganja u 2006. godini iznosila su 8,3 milijarde eura. Prema izvje??u Svjetske banke za 2011. godinu, Rumunjska je trenutno u 72. od 175 ekonomija u jednostavnosti poslovanja, s ocjenom ni?om od ostalih zemalja u regiji kao ?to su ?e?ka Republika i dr. Osim toga, istra?ivanje je 2006. godine ocijenilo da je to drugi najbr?i ekonomski reformator na svijetu.

Od 1867. godine slu?bena je valuta bila Rumunjski lej i nakon denominacije u 2005. godini, vrijednost je iznosila 0,2-0,3 €. Nakon ulaska u EU 2007. godine, o?ekuje se da Rumunjska usvoji euro negdje oko 2020.

Dana 1. srpnja 2015., inozemni dug Rumunjske iznosio je 90,59 milijardi eura.

Promet

Podrobniji ?lanak o temi: Promet Rumunjske

Karta cestovne infrastrukture Rumunjske, naran?astom bojom ozna?ene planirane autoceste

Prema nacionalnom institutu za statistiku Rumunjske, ukupna cestovna mre?a Rumunjske procijenjena je 2015. na 86.080 kilometara. Svjetska banka procjenjuje ?eljezni?ku mre?u na 22.298 kilometara, ?etvrte po veli?ini ?eljezni?ke mre?e u Europi. ?eljezni?ki prijevoz do?ivio je dramati?an pad nakon 1989. godine, a procjenjuje se na 99 milijuna putni?kih putovanja u 2004. godini; ali je do?ivio nedavno (2013.) preporod zbog pobolj?anja infrastrukture i djelomi?ne privatizacije linija, ?to ?ini 45 % svih putni?kih i teretnih kretanja u zemlji. Metro u Bukure?tu, jedini podzemni ?eljezni?ki sustav, otvoren 1979. godine i mjeri 61,41 km s prosje?nim prekomjernim vo?njama u 2007. godini od 600.000 putnika tijekom radnog tjedna. Postoji ?esnaest me?unarodnih komercijalnih zra?nih luka u slu?bi i danas s pet njih (Henri Coanda zra?na luka, Aurel Vlaicu zra?na luka, Me?unarodna zra?na luka Temi?var, zra?ne luke Constanta i me?unarodne zra?ne luke Sibiu) je sposoban za primanje najve?ih zrakoplova. Preko 9,2 milijuna putnika pro?lo je kroz Me?unarodnu zra?nu luku Henri Coand? u Bukure?tu 2015.

Rumunjska je velik izvoznik elektri?ne energije i 48. u svijetu po pitanju potro?nje elektri?ne energije. Tre?ina proizvedene energije dolazi iz obnovljivih izvora, uglavnom hidroelektrana. U 2015. godini glavni izvori su bili ugljen (28 %), hidroelektrane (30 %), nuklearne elektrane (18 %) i ugljikovodici (14 %). Ima jedan od najve?ih rafinerijskih kapaciteta u Isto?noj Europi, iako proizvodnja nafte i prirodnog plina opada ve? vi?e od desetlje?a. Uz jednu od najve?ih zaliha sirove nafte i ?kriljevca u Europi, ona je jedna od najovisnijih zemalja u Europskoj uniji i cilj joj je pro?iriti svoju nuklearnu elektranu u Cernavod?u.

U lipnju 2014. bilo je gotovo 18,3 milijuna veza s Internetom. Prema Bloombergu, 2013. Rumunjska je zauzela 5. mjesto na svijetu, a prema The Independentu, ona je prva zemlja u Europi po brzini interneta.

Turizam

Podrobniji ?lanak o temi: Turizam u Rumunjskoj

Sibiu, jedan od najva?nijih kulturnih i religijskih sredi?ta Rumunjske

Glasoviti dvorac grofa Drakule u mjestu Bran

Turizam ima zna?ajan udio u rumunjskom gospodarstvu, koji ostvaruje oko 5 % BDP-a. Prema podatcima "Svjetskog vije?a za putovanja i turizam", procjenjuje se da Rumunjska ima ?etvrtu najbr?e rastu?u potra?nju za putovanjima u svijetu s procijenjenim potencijalnim rastom od 8 % na godi?njoj razini, od 2007. do 2016. godine. Broj turista stalno raste, dosegnuv?i 9,33 milijuna stranih turista 2016. godine, navodi Svjetska banka. Turizam u Rumunjskoj privukao je 400 milijuna eura ulaganja u 2005.

Vi?e od 60 % stranih posjetitelja u 2007. godini bilo je iz drugih zemalja EU. Popularne ljetne atrakcije Mamaia i drugih naselja na Crnom moru privukle su 1,3 milijuna turista u 2009. Najpopularnija skijali?ta su uz Valea Prahovei i Poiana Bra?ov. Dvorci u transilvanskim gradovima kao ?to su Sibiu, Bra?ov i Sighi?oara tako?er privla?e veliki broj turista. Dvorac Bran, u blizini Bra?ova, ?esto reklamiran kao Drakulin dvorac, jedna je od najpoznatijih atrakcija u Rumunjskoj koju posje?uje stotine tisu?a turista svake godine.

Ruralni turizam, usredoto?uju?i se na folklor i tradiciju, postao je va?na alternativa komercijalnom turizmu. Ostale atrakcije uklju?uju deltu Dunava itd.

Rumunjska je 2014. imala 32.500 tvrtki koje su bile aktivne u hotelijerskoj i ugostiteljskoj industriji, s ukupnim prometom od 2,6 milijardi eura. Vi?e od 1,9 milijuna stranih turista posjetilo je Rumunjsku 2014. godine, ?to je za 12 % vi?e nego u 2013. godini. Prema Nacionalnom statisti?kom zavodu Rumunjske, oko 77 % turista do?lo je iz Europe (posebice iz Njema?ke, Italije i Francuske), 12 % iz Azije, a manje od 7 % iz Sjeverne Amerike.

Kultura

Sveu?ili?te u Bukure?tu otvoreno je 1864.

Umjetnost

Eugène Ionesco je svjetski poznati rumunjsko-francuski dramati?ar, koji je kao i njegovi suvremenci knji?evnici Mircea Eliade i Emil Cioran napustio komunisti?ku Rumunjsku stvarao u inozemstvu.

Paul Celan i dobitnik Nobelove nagrade Elie Wiesel, tako?er su rumunjski knji?evnici priznati u svijetu, koji su obojica pre?ivjela holokaust.

George Enescu (1881. – 1955.) je jedan od najpoznatijih rumunjskih glazbenika, koji je bio skladatelj, violinist, pianist, dirigent i u?itelj.

Jedan od najve?ih i najutjecajnih rumunjskih umjetnik s utjecajem na svjetsku kulturu je kipar Constantin Brancu?i, sredi?nja figura modernog pokreta i pionir abstrakcije.

Sport

Najpoznatija rumunjska tenisa?ica Simona Halep

Najpopularniji sport u Rumunjskoj je nogomet. Rumunjska nogometna reprezentacija nastupila je na Svjetskom prvenstvu u nogometu sedam puta, a najuspje?nije je bila na prvenstvu 1994. u SAD-u kada su se uspjeli plasirati u ?etvrtfinale. Poznati igra?i iz toga vremena su Gheorghe Hagi (nadimak: Maradona s Karpata), a danas aktivni iz te zlatne geracije su jo? Adrian Mutu i Cristian Chivu. Najuspje?niji nogmetni klub je FC Steaua Bukure?t, koja je 1986. postala klupski europski prvak u nogometu (prvi iz Isto?ne Europe).

Po broji registriranih sporta?a nakon nogometa, po masovnosti sljede?i je tenis. Najpoznatiji igra? je Ilie N?stase koji je osvoji nekoliko Grand Slamova i brojne teniske turnire, a i prvi je tenisa? koji je bio rangiran kao broj 1 na ATP listi (od 1973–1974).

Rumunjska gimnastika postigla je brojne uspjehe, posebno se isti?e Nadia Com?neci koja je postala prva osoba koja je u gimnastici odbila najve?u mogu?u ocjenu 10 i to na ljetnim olimpijskim igrama 1976. kada je imala 15 godina.

Oin? je tradicionalni sport u Rumunjskoj koji svojim pravilima i na?inom igre podsje?a na baseball, a prvi puta se spominje 1364. g. Porijeklo mu nije to?no utvr?eno, smarta se da je nastao iz igre pastira ili kao ratna igra. Godine 1899. uveden je u sve ?kole kao dio tjelesnog odgoja. Oin? se danas igra osim u Rumunjskoj jo? u Moldaviji.

Rumunjsko-hrvatski odnosi

Podrobniji ?lanci o temama: Hrvati u Rumunjskoj i ?iribirci

Hrvatska zajednica u Rumunjskoj nije brojna, ali je stabilna, s dobro o?uvanom tradicijom i jezikom. Hrvata u Rumunjskoj ima ne?to vi?e od 14 000, a njihov je broj vjerojatno i ve?i, no odvojenost od matice zemlje, izoliranost Rumunjske i srbizacija putem medija imali su veliki utjecaj na ovaj broj.

Rumunjski Hrvati uglavnom ?ive u naseljima Kara?evu, Jabal?u, Neremi?u, Lupku, Klokoti?u, Ravniku i Vodniku, a kao manjina ima ih i u naseljima Re?ici, Reka?u, Tirolu, Hrvatskoj Ke?i, Hrvatskom ?eneju, Oravici, Sulini i Radnoj. Najve?e je hrvatsko naselje Kara?evo.

Hrvati oko grada Ri?ice su najstarija hrvatska dijaspora. Oni tamo ?ive preko 700 godina.

Rumunja je u Hrvatskoj jako malo. Prema popisu iz 2001. godine Rumunjima se izjasnilo 475 gra?ana Republike Hrvatske. Iako je broj izravnih potomaka vjerojatno ve?i, Rumunji u Hrvatskoj ?ine manje od 0,01 %. No va?nost Rumunjske zajednice u Hrvatskoj nalazi se u Istri. To je zajednica Istrorumunja, zvanih jo? i ?i?i. Oni ?ive u selu ?u?njevici i okolnim zaseocima. Tamo ih ?ivi oko 470. Njihovih potomaka nekoliko je tisu?a, a najvi?e ih je emigriralo u SAD. Izja?njavaju se Hrvatima, ali su rumunjskog podrijetla. Vrijednost ove zajednice je u tome ?to su razvili svoj jezik, tzv. istrorumunjski jezik. Ovaj je jezik rumunjski s primjesama hrvatskog, talijanskog i slovenskog. Posljednjih nekoliko godina radi se na o?uvanju istrorumunjskog jezika i na intenziviranju veza s Rumunjskom.

Izvori

Literatura

• Rumunjska Hrvatska enciklopedija

Portal Europa

Ostali projekti

	Zajedni?ki poslu?itelj ima stranicu o temi Rumunjska
	Zajedni?ki poslu?itelj ima jo? gradiva o temi Rumunjska
	Zajedni?ki poslu?itelj sadr?i atlas Rumunjske

?lanak Rumunjska koji govori o zemljopisu je mrva. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.