省委召开常委会扩大会议 传达学习全国两会精神

Republika Senegal République du Sénégal | |||||
---|---|---|---|---|---|
| |||||
Geslo Un Peuple, Un But, Une Foi (francuski: Jedan narod, jedan cilj, jedna vjera) | |||||
Himna Pincez Tous vos Koras, Frappez les Balafons | |||||
![]() Polo?aj Senegala | |||||
Glavni grad | Dakar | ||||
Slu?beni jezik | francuski | ||||
Dr?avni vrh | |||||
- Predsjednik | Bassirou Diomaye Faye | ||||
- Predsjednik Vlade | Ousmane Sonko | ||||
Neovisnost | Od Francuske 4. travnja 1960. | ||||
Povr?ina | 86. po veli?ini | ||||
- ukupno | 196.722 km2 | ||||
- % vode | 2,1 % | ||||
Stanovni?tvo | 66. po veli?ini | ||||
- ukupno (2023) | 18.348.660 | ||||
- gusto?a | 93,3/km2 | ||||
Valuta | CFA franak (100 centima) | ||||
Pozivni broj | 221 | ||||
Internetski nastavak | .sn |

Senegal je dr?ava u zapadnoj Africi.
Na sjeveru zemlje rijeka Senegal odvaja Senegal od Mauretanije, dok na istoku ova zemlja grani?i s Malijem, a na jugu s Gvinejom i Gvinejom Bisau. Gambija se uvla?i u unutra?njost senegalskoga dr?avnog teritorija te tako odvaja ju?nu provinciju Casamance od sjevernoga dijela zemlje.
Najve?i dio Senegala je nizak. Jedina spomena vrijedna uzvisina u zemlji je ogranak gorja Fouta Djalona (do 400 m) na jugoistoku zemlje. Niska obala Atlantskoga oceana obilje?ena je pje??anim pla?ama te je duga oko 500 kilometara, dok u deltama rijeka Sine, Salouma i Casamance prevladavaju mo?varne ?ume mangrova. Sjeverni dio obale prate dugi pje??ani nasipi, priobalna jezera i solju oblo?ene dine.
Klima je tropska s odvojenim su?nim i ki?nim razdobljem koje uvjetuju zimski sjeveroisto?ni odnosno ljetni jugozapadni vjetrovi. Prosje?na godi?nja koli?ina oborina za Dakar je oko 600 mm, a ve?ina ih padne izme?u lipnja i listopada kada je prosje?na temperatura oko 27 °C; od prosinca do velja?e temperatura se spu?ta na oko 17 °C. Temperature su u vi?e u unutra?njosti, a koli?ina oborina pove?ava se prema jugu, gdje mjestimice dosi?e i 1500 mm.
Senegal je podijeljen u 14 regija[1] (nazvanih po njihovim glavnim gradovima), 45 departmana, te 103 okruga (Arrondissemens).
![]() Regije Senegala |
U 6. stolje?u na podru?je Senegala naseljavaju se narodi Wolofi i Sereri, a u 9. stolje?u pristi?u fulanski Toucouleri ?ija dr?ava postaje dominantna sila po?etkom drugog tisu?lje?a. U 11. stolje?u do Senegala sti?e islam kojeg su pro?irili Almoravidi. Od 14. stolje?a podru?jem dominira dr?ava naroda Wolof, koja se u 16. stolje?u raspada na manja kraljevstva.
Prisutnost Europljana na obali Senegala traje od polovice 15. stolje?a kada su Portugalci osnovali trgova?ke postaje na u??u rijeke Senegal. Do kraja 17. stolje?a Francuzi su postali najja?a sila na ovom podru?ju, ali nisu prodrli u unutra?njost sve do polovice 19. stolje?a. Za vrijeme francuske kolonizacije Senegal se ubrzano gospodarski razvija, ?iri se uzgoj kikirikija i izgra?uju ?eljeznice.
Poslije prvog, a osobito drugog svjetskog rata u Senegalu raste te?nja doma?eg stanovni?tva za ve?om ulogom u politi?kom ?ivotu, a kasnije i za samostalno??u. Vode?i senegalski politi?ar postaje profesor i pjesnik Léopold Sédar Senghor koji se isprva zala?e za ostanak zemlje u Francuskoj zajednici, a 1960. postaje prvi predsjednik neovisnog Senegala. Senghor vodi zemlju do 1980. umjerenom politikom koja se oslanja na podr?ku muslimanske vjerske hijerarhije (iako je sam Senghor bio katolik), suradnju s Francuskom i modificirani socijalizam. U 1980-ima zemlja se suo?ava s gospodarskim problemima i rastu?om politi?kom nestabilno??u u regiji, a u ju?noj pokrajini Casamance (u pojasu izme?u Gambije i Gvineje Bisau) separatisti?ki pokret Mouvement des forces démocratiques de Casamance zapo?inje oru?anu borbu za neovisnost koja ve?om ili manjom ?estinom traje do danas.
Na predsjedni?kim izborima 2000. Socijalisti?ka stranka, koja je vladala Senegalom od neovisnosti, do?ivljava poraz i predsjednikom postaje dugogodi?nji vo?a oporbe Abdoulaye Wade u mirnoj smjeni vlasti, jednoj od rijetkih u Africi.
Najve?e etni?ke skupine su Wolofi (43%), Fulani (24%) i Serer (15%). Njihovi jezici pripadaju atlantskoj skupini nigersko-kongoanske jezi?ne porodice. U zemlji ?ivi i oko 50.000 Europljana i (uglavnom Francuza) i Libanonaca, te manje zajednice Kineza i Vijetnamaca.
Najbrojnija vjera je islam (94% stanovni?tva). Islamska vjerska hijerarhija (sufijska bratstva) ima zna?ajnu ulogu u dru?tvenom i politi?kom ?ivotu zemlje.
Tri ?etvrtine svih Senegalaca bavi se poljoprivredom, no njome se privre?uje manje od petine bruto dru?tvenog proizvoda. Senegal trpi posljedice jednostranoga usmjerenja poljoprivredne proizvodnje jer se jo? od kolonijalnoga doba za potrebe izvoza uzgajao jedino kikiriki kao monokultura. Za potrebe izvoza jo? se uzgaja i pamuk. Senegal, u kojem se nekad moglo proizvesti dovoljno ri?e i prosa za prehranu cijeloga stanovni?tva, danas je ovisan o uvozu skupe ri?e iz Azije. Su?e, nekontrolirana ispa?a i erozija tla gotovo onemogu?uju bilo kakvo ?irenje sada?njih obradivih povr?ina, dok je zemlja na mnogim mjestima u me?uvremenu postala trajno neplodna. S obzirom na to da se senegalska obala ubraja u ribom najbogatije vode zapadne Afrike, izvoz ribe ima odre?eno gospodarsko zna?enje. Ostali gospodarski oslonci Senegala su va?enje fosfata i turizam. BDP je za 2004. procijenjen na 1700 USD po stanovniku (mjereno po PPP-u).