高扬真善美 共绘同心圆 杭州网络社会工作专辑新华网
| Vi?enacionalna Dr?ava Bolivija Estado Plurinacional de Bolivia (es) Bulivya Mamallaqta (qu) Wuliwya Suyu (ay) Tet? Volívia (gn) | |||||
|---|---|---|---|---|---|
| |||||
| Himna Bolivianos, el hado propicio | |||||
 Polo?aj Bolivije | |||||
| Glavni grad | Sucre i La Paz | ||||
| Slu?beni jezik | ?panjolski, ke?uanski i ajmarski | ||||
| Dr?avni vrh | |||||
| - Predsjednik | Luis Arce | ||||
| Neovisnost | od ?panjolske, 6. kolovoza 1825. | ||||
| Povr?ina | 27. po veli?ini | ||||
| - ukupno | 1.098.581 km2 | ||||
| - % vode | 1,4 % | ||||
| Stanovni?tvo | 85. po veli?ini | ||||
| - ukupno (2007) | 9.119.152 | ||||
| - gusto?a | 8,4/km2 | ||||
| BDP (PKM) | procjena | ||||
| - ukupno | 25.684 milijardi $ (101.) | ||||
| - po stanovniku | 2.817 $ (125.) | ||||
| Valuta | bolivijano (100 centava) | ||||
| Pozivni broj | 591 | ||||
| Vremenska zona | UTC -4 | ||||
| Internetski nastavak | .bo | ||||
| 1) La Paz je sjedi?te vlade, Sucre slu?beni glavni grad | |||||
Bolivija je dr?ava u Ju?noj Americi. Grani?i s Brazilom na sjeveru i istoku, Paragvajem i Argentinom na jugu, te ?ileom i Peruom na zapadu. Zapadni dio zemlje je planinsko podru?je Anda, a isto?ni nizinski pripada amazonskom slivu pokrivenom ki?nim ?umama.
Me?u prvim indijanskim kulturama na podru?ju dana?nje Bolivije razvila se kultura Tiwanaku uz ju?nu obalu jezera Titicaca, u 2. stolje?u prije Krista. Unato? razvijenim arhitektonskim i poljoprivrednim umije?ima ova je kultura nestala oko 1200. Otprilike istovremeno nastaju kulture Moxo u isto?nim ravnicama i Mollo u sjevernom dijelu zemlje, koje nestaju prije po?etka 13. stolje?a. Oko 1450. u ovo podru?je prodiru Inke i pripajaju ga vlastitom carstvu, sve do ?panjolskog osvajanja 1525.
Tijekom ?panjolske kolonijalne vlasti ovo se podru?je naziva "gornjim Peruom" i pod upravom je potkralja u Limi. Bolivijski rudnici srebra donose bogatstvo kolonizatorima. Kao radna snaga slu?e porobljeni Indijanci.
Otpor kolonijalnoj vlasti po?inje u vrijeme Napoleonskih ratova zbog kojih je oslabio ?panjolski utjecaj. Iako je neovisnost progla?ena 1809. trebalo je pro?i 16 godina sukoba prije uspostave republike, 6. kolovoza 1825. Slabost i politi?ka podijeljenost dovode do gubitka obalnog podru?ja u ratu s ?ileom (1879. – 1883.). Bolivija ostaje bez izlaza na more i jedino joj visoka cijena srebra na svjetskom tr?i?tu omogu?uje djelomi?an napredak i stabilnost. Po?etkom 20. stolje?a vode?e mjesto u izvozu dobiva kositar.
Lo?i ?ivotni uvjeti ve?ine stanovni?tva, uglavnom domoroda?kog podrijetla primoranog na te?ak rad primitivnim na?inima, te poraz u ratu s Paragvajom (1932. – 1935.) ozna?avaju prekretnicu u politici i po?etak uspona revolucionarnog pokreta.
Nacionalni revolucionarni pokret (MNR) dobiva izbore 1951. Vlast im uskra?uje pobjedu, pa MNR podi?e uspje?nu revoluciju 1952. i pokre?e temeljite promjene: poljoprivrednu reformu, obrazovanje i nacionalizaciju najve?ih rudnika. Me?utim, to je i po?etak razdoblja politi?kih neslaganja i smjena politi?kih i vojnih vlasti (hunte), obilje?eno kr?enjem ljudskih prava, korupcijom, ekonomskom krizom i trgovinom droge.
Zaokret po?inje 1993. liberalizacijom gospodarstva i "kapitalizacijskim" programom kojim su investitori (uglavnom strani) dobili 50% vrijednosti va?nih poduze?a uz obvezu kapitalnih ulaganja. Provode se i antikorupcijski i socijalni programi. Najve?u opreku naporima za oporavak gospodarstva predstavljaju uzgajiva?i koke - sredinom 1990-ih Bolivija je me?u najve?im svjetskim dobavlja?ima kokaina. Vi?egodi?njim naporima specijalnih policijskih postrojbi smanjena je prizvodnja droge.
2001. dolazi do novih protesta zbog vladinog poku?aja privatizacije svih izvora vode (prema savjetu Svjetske banke) ?to je dovelo do ogromnog pove?anja cijene pitke vode u nekim podru?jima (grad Cochabamba). Ovakav potez nai?ao je na opravdano protivljenje ve? i ovako siroma?nog stanovni?tva. Bolivija i dalje ostaje pod pritiskom pogre?nih politi?kih poteza, socijalnih nemira i rastu?e zadu?enosti.
Bolivija ima 3400 km duga?ku granicu s Brazilom, 900 km s Peruom, 861 km s ?ileom, 832 km s Argentinom i 750 km s Paragvajem.
Zemlja se sastoji od dva razli?ita zemljopisna podru?ja. Na zapadu se nalaze Kordiljeri koji se prote?u od sjevera prema jugu, gdje se nalazi ?iroka visoravan Altiplano. Ovo je podru?je u kojem ?ivi ve?ina stanovni?tva zemlje. U zapadnim Kordiljerima nalazi se nekoliko visokih vrhova, od kojih je najvi?i Nevado Sajama (6542 m) koji je najvi?a to?ka Bolivije. Sjeveroisto?no od visoravni nalazi se Cordillera Real gdje su planine Nevado Illimani i Illampu. U podru?ju isto?nih Kordiljera nalaze se mo?varne doline i ?ume.
Na istoku se nalaze mo?varna podru?ja s tropskom klimom. Sjeverno nizinsko podru?je pripada slivu Amazone i velikim je dijelom pokriveno ?umom. Ju?no podru?je pripada slivu rijeke Paragvaj.
Zemljopisna zanimljivost ove dr?ave je jezero Titicaca kojeg Bolivija dijeli s Peruom i koje je najvi?e jezero na svijetu koje je plovno. Na obalama ovog jezera s umjerenom klimom nekad se nalazila civilizacija Tiwanaku. Druga zanimljivost je Salar de Uyuni koji se nalazi tako?er na zapadu zemlje, na jugu Altiplana u departmanu Potosí, koje je najve?a kopnena slana povr?ina na svijetu. Na podru?ju Bolivije nalazi se i nekoliko vulkana.
Od ve?ih gradova najzna?ajniji su La Paz koji se nalazi na velikoj nadmorskoj visini, Sucre kojeg nazivaju ?Parizom Anda” zbog bogate arhitekture, Santa Cruz de la Sierra koji se nalazi na istoku zemlje, te Cochabamba koji je ponekad nazivan ?Vatikanom Anda”.
Klima u Boliviji je op?enito topla i vla?na, iako klimatski uvjeti variraju ovisno o nadmorskoj visini. U vi?im podru?jima, kao u Andama, klima je hladna, suha i vjetrovita, dok je u nizinskim podru?jima vla?na i bla?a. Prosje?ne godi?nje temperature variraju izme?u 8°C na Altiplanu i 26 °C na isto?nim ravnicama.
Padaline tako?er ovise o nadmorskoj visini. Najki?ovitije podru?je zemlje je Yungas gdje godi?nje prosje?no padne 152 cm ki?e. Snijeg pada na povr?inama koje se nalaze iznad 2000 metara, a podru?je stalnog snijega nalazi se iznad 4600 metara. U podru?jima iznad 5500 metara vlada polarna klima.
 |
 |
 |
|---|
Podrobniji ?lanak o temi: Departmani Bolivije
Bolivija je slu?beno podijeljena na devet departmana (departamentos):
- Beni (Trinidad)
- Chuquisaca (Sucre)
- Cochabamba (Cochabamba)
- La Paz (La Paz)
- Oruro (Oruro)
- Pando (Cobija)
- Potosí (Potosí)
- Santa Cruz (Santa Cruz de la Sierra)
- Tarija (Tarija)
*U zagradama se nalaze glavni gradovi departmana.
Departmani su podijeljeni na ukupno 112 provincija ili pokrajina (provincias), a one su dalje podijeljene u op?ine (municipios), te na kraju u kantone (cantones). Na ?elu svakog departmana nalazi se prefekt (Prefecto), dok je potprefekt (Subprefecto) na ?elu svake provincije. Na lokalnoj razini izabiru se gradona?elnici ili na?elnici (Alcaldes), dok u ve?i gradovima postoji i gradsko vije?e (Consejo municipal).
Bolivija je najsiroma?nija zemlja u Latinskoj Americi, gdje je BDP po stanovniku jo? uvijek manji od 3000 USD. Gospodarski rast zemlje je iznad 3% godi?nje, a inflacija je zadnjih godina bila poprili?no niska. Dvije tre?ine stanovni?tva ?ivi s manje od jednog dolara na dan, iako zemlja ima ogromne koli?ine prirodnog bogatstva u zemnom plinu. U Boliviji postoji veliki jaz u standardu bogatog i siroma?nog stanovni?tva.
Bolivija je punopravni ?lan Andske zajednice ?to utje?e na rast trgovine sa susjednim dr?avama, iako SAD ostaju najve?i trgovinski partner. Zemlja je i pridru?eni ?lan Mercosura.
U nedavnoj povijesti bolivijsko gospodarstvo potreslo je nekoliko velikih kriza. Prva je bila prouzro?ena padom cijena po?etkom 1980-ih, ?to je sna?no pogodilo rudarsku industriju. Druga je bila po?etkom 1990-ih, kad su zbog kraja hladnog rata zapadne zemlje prestale ekonomski pomagati Boliviju, ?to su prije radile kako bi poku?ale odr?ati tr?i?no gospodarstvo u zemlji. Bolivija je trenutno u razdoblju dugoro?nih gospodarstvenih promjena usmjerenih ka odr?avanju stabilnih cijena i stvaranju uvjeta za ekonomski rast.
Najve?i izvozni resursi su kositar, zlato, nakit i proizvodi od drveta. Od poljoprivrednih proizvoda najvi?e se izvozi soja. Posljednjih godina po?eo je i izvoz velikih koli?ina prirodnog plina u Brazil.
Veliki dio stanovni?tva ove zemlje jo? se uvijek bavi poljoprivredom. Samo u nizinskom podru?ju na istoku zemlje koriste se moderne metode u poljoprivredi, dok se u podru?ju Altiplana zemlja obra?uje jo? uvijek na tradicionalan na?in.
Kontroverzni uzgoj koke je jo? uvijek velika gospodarska aktivnost zemlje, posebno u podru?jima Yungas i Chapare. Iako mnogi smatraju da se ova biljka koristi samo za proizvodnju kokaina, andsko stanovni?tvo tradicionalno koristi koku za ?aj (mate de coca) ili za ?vakanje. Po?etkom 2000-ih, zbog ovog je izbila politi?ka kriza prouzro?ena sukobom vlade i uzgajiva?a koke. Dolaskom na vlast poznatog uzgajiva?a koke Eva Moralesa, po?inje potpora ovom uzgoju.
Jo? od ?panjolskog osvajanja, pa sve do sredine 20. stolje?a je bolivijsko gospodarstvo bilo temeljeno na rudarstvu. Padom cijena u drugoj polovici 20. stolje?a, te iscrpljivanjem resursa do?lo je do pada zna?enja ove industrije i otpu?tanja radnika.
Veliki zna?aj za Boliviju ?ine ogromne rezerve prirodnog plina koje su druge po veli?ini u Ju?noj Americi. 90% ovog plina se izvozi, ve?inom u Brazil i Argentinu. Nakon ?to su sve zna?ajne industrije privatizirane (Ley de Capitalizacion iz 1994.), vlada Eva Moralesa je 2006. ponovno povratila kontrolu nad ovim sektorima.
Industrija nije previ?e razvijena, najzna?ajnija podru?ja su prehrambena industrija, tekstilna industrija, te obrada metala.
Trenutna vlada Eve Moralesa planira izgradnju tvornica za proizvodnju ?aja, napitaka, bra?na i medicinskih preparata od li??a koke. Vlada se nada izvozu proizvoda od koke na strana tr?i?ta.
Uz Gvatemalu i Peru, Bolivija je tre?a dr?ava Latinske Amerike s vi?e od polovice stanovni?tva indijanskog podrijetla. 72 % stanovni?tva ?ine autohtoni narodi (?panjolski: Indígenas), ve?inom Ke?ua (30,7 %) i Aymara (25,2 %); 27,5 % su mestici (mje?anci europskog i indijanskog podrijetla). Ostatak stanovni?tva ?ine bijelci koji su potomci starih ?panjolskih kolonista, te Nijemci, Talijani, Baski i drugi, a ima i ne?to potomaka hrvatskih iseljenika.
U vrijeme ?panjolskog osvajanja samo u departmanu Santa Cruz ?ivjelo je oko 80 naroda, dok danas u cijeloj zemlji ?ivi oko 40 etni?kih skupina koje govore jezicima iz 35 jezi?nih porodica. Domoroda?ko stanovni?tvo ve?inom ?ivi u planinskim podru?jima gdje ?ini ve?inu stanovni?tva. Pripadnika naroda Ke?ua i Aymara u Boliviji ima 3,2 tj. 2,5 milijuna.
Za razliku od malih plemena koja ?e vjerojatno u budu?nosti nestati, ovdje ?ive i druge velike zajednice naroda kao Chiquitanos (180.000), Guaraní (130.000), Moxe?os (80.000) i Afrobolivanci (20.000) koje bilje?e rast stanovni?tva.
Ostali manje brojni indijanski narodi koji tamo ?ive ili su ?ivjeli su: Apolista, Araona, Ayoreo, Baure, Callahuaya, Canichana, Capachene, Caranga (?), Cavine?a, Cayuvava, Chácobo, Chama, Chané, Chapacura, Charca (?), Chimane, Chipaya, Chiquito, Chorotí, Churapa, Colla (?), Collahuaya (?), Cucarate, Gorgotoqui, Guacanahua, Guara?oca, Guarayo, Guarayu, Guató, Herisabocono, Itene (More), Itonama, Itoreauhip, Jorá, Koraveka (?), Kovareka (?), Kurave (?), Kuruminaka (?), Leco, Mabenaro, Machui, Maropa, Mojo, Mosetenan, Movima, Napeca, Noctén, Ocorono, Omasuyo (?), Otuké (?), Pacaguara, Pacasa (?), Paiconeca, Pauserna, Poturero, Puquina, Quillaca (?), Quiniquináu, Quitemoca, Reyesano, Sansimoniano, Sarave, Sinabo, Sirionó, Tacana, Tapieté, Tiatinagua, Toba, Toromona, Tsiracua, Uru, Yaminahua, Yuqui, Yuracaré, Zamuco.
Od 1995. u ustavu zemlje je navedeno da je Bolivija multikulturalno, vi?eetni?ko dru?tvo.
Ajmarski, ke?uanski i ?panjolski su priznati slu?beni jezici zemlje. ?panjolskim jezikom govori oko 60 % stanovni?tva zemlje koji ?ive ve?inom u gradovima. U ruralnim podru?jima govore se mnogi domoroda?ki jezici. Veliki broj stanovni?tva zemlje je dvojezi?no. Obrazovanje u ?kolama i sveu?ili?tima odvija se obi?no na ?panjolskom, a od 1995. uvedena je i dvojezi?na poduka. 3 918 526 bolivijskih dr?avljana govori nekim od indijanskih jezika kao materinskim (43,09%), 2 739 407 (30,2%) su dvojezi?ni (i ?panjolski i indijanski), a ukupno indijanskim jezicima govori 6 657 933 (73,21%) stanovnika. Najrasprostranjeniji su ke?uanski (2 281 198) i ajmarski (1 525 391).
Procjene koje navodi CIA iz 2012. govore o sljede?em vjerskom sastavu:[1]
- rimokatolici 76,8%
- protestantizam 16% (uglavnom pentekostalizam)
- ateisti 5,5%
- ostale vjere 1,7% (uglavnom mormon).
Podrobniji ?lanak o temi: Etni?ke grupe BolivijeModerna bolivijska kultura rezultat je spoja indijanske i ?panjolske kulture i tradicija. Gotovo svaka od ?etrdesetak etni?kih skupina u zemlji ima sa?uvanu vlastitu tradiciju, kulturu i jezik.
Do danas su sa?uvani mnogi primjeri barokne umjetnosti iz kolonijalnog doba, kao i slikarska djela lokalnog stanovni?tva. Neki od poznatijih slikarskih umjetnika su Melchor Pérez de Holguín, te Arturo Borda i Cecilio Guzmán de Rojas. Poznatija umjetnici iz 20. stolje?a su kiparica Marina Nú?ez del Prado i slikari Enrique Arnal i Alfredo Laplaca.
Bolivijska narodna glazba razlikuje se po skupinama naroda. U andskom podru?ju ovakva glazba se svira na festivalima i plesovima. U bolivijskoj glazbi postoji jaki ?panjolski utjecaj.
Neki od uobi?ajenih instrumenata su:
Najpopularniji sport u Boliviji je nogomet (bolivijska nogometna reprezetacija). Ovaj sport prvi put se po?eo igrati 1886. u Oruru. Poznatiji klubovi su Club San José i Oruro Royal, iz Orura; Club Bolívar i The Strongest, iz La Paza; Club Jorge Wilstermann i Club Aurora iz Cochabambe, Blooming i Oriente Petrolero iz Santa Cruza. Bolivijska nogometna reprezentacija sudjelovala je na brojnim svjetskim natjecanjima.
Ostali sportovi s velikim brojem sporta?a su odbojka, ko?arka, planinarenje, biciklizam i automobilizam.
- ↑ (eng.) CIA Arhivirana ina?ica izvorne stranice od 25. prosinca 2018. (Wayback Machine) The World Factbook — Central Intelligence Agency - Field listing: Religions. Pristupljeno 23.01.2019
- (?p.) Slu?bena stranica predsjednika Bolivije
- (?p.) Slu?bena stranica Nacionalnog kongresa Bolivije
- (?p.) Slu?bena stranica sudbene vlasti Bolivije
 Andora ?  Angola ?  Argentina ?  Bjelokosna Obala ?  Bolivija ?  Brazil ?  ?ile ?  Dominikanska Republika ?  Ekvador ?  Filipini ?  Francuska ?  Gvatemala ?  Gvineja Bisau ?  Haiti ? Honduras ?  Italija ?  Kolumbija ?  Kostarika ?  Kuba ?  Meksiko ?  Moldavija ?  Monako ?  Mozambik ?  Nikaragva ?  Panama ?  Paragvaj ?  Peru ?  Portugal ?  Rumunjska ?  San Marino ?  Sveti Toma i Princip ?  Senegal ?  ?panjolska ?  Urugvaj ?  Venezuela ?  Zelenortska Republika |